Sklerodermija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest.

Što je SScl i kod koga se javlja?

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest. Riječ “sklerodermija” dolazi od dvije grčke riječi: “skleroza” što znači zadebljanje, otvrdnjavanje i  “derma” što znači koža. Zadebljanje kože je jedno od najvažnijih vidljivih manifestacija bolesti. Osim kože su zahvaćeni i unutarnji organi poput: pluća, bubrega, srca i probavnog sustava. Postoje tri oblika sklerodermije: 1) difuzna sklerodermija – najozbiljniji oblik bolesti, prisutne su promjene na koži, mišićima, zglobovima, krvnim žilama, plućima, bubrezima, srcu i drugim organima; 2) ograničena sklerodermija (CREST sindrom) – podrazumijeva oblik sklerodermije u sklopu kojeg se javljaju C (Calcinosis – kalcinoza, tj. prisutnost kalcifikata u koži i potkožnom tkivu), R (Raynaudov sindrom – pojava obostrano blijedih i modrih prstiju ruku nakon izlaganja hladnoći), E (Ezophagus – poremećena funkcija jednjaka), S (Sclerodactylia –sklerodaktilija, tj.  zadebljanje i otvrdnuće kože na prstima ) i T (Telenagiectasiae – teleangiektazije, tj. proširenost velikog broja kapilara) ; 3) skleroza unutarnjih organa bez zahvaćanja kože – najčešće se pojavljuju oštećenja na plućima, bubrezima, srcu, probavnom sustavu, te na mišićnom sustavu, dok koža ne biva zahvaćena sklerodermijom.

Sklerodermija je relativno rijetka bolest s pojavnošću od tri do dvanaest slučajeva na milijun stanovnika. Više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene i to najčešće u dobi između 30-e i 50-e godine života. Blizanci i članovi obitelji bolesnika sa sklerodermijom ili drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva, kao što su lupus, mogu imati neznatno veći rizik od oboljenja od  sklerodermije. Djeca također mogu razviti sklerodermiju, ali se simptomi i klinička slika razlikuju od one u odrasloj dobi.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Stvarni uzroci bolesti nisu poznati, dok je osnova patološkog zbivanja pretjerano stvaranje vezivnog tkiva u koži i unutarnjim organima. No, smatra se da su različiti geni važni u pojavljivanju ove bolesti. Dokazano je postojanje gena koji povećava vjerojatnost dobivanja sklerodermije, ali sam po sebi ne uzrokuje bolest. Također je dokazana predispozicija za razvoj SScl-a u obiteljima koje imaju ili su imale članove s reumatskim bolestima. Iako izlaganje određenim kemikalijama može igrati ulogu kod nekih bolesnika sa sklerodermijom, većina bolesnika ipak nema povijest izloženosti ikakvim sumnjivim toksinima. Važna činjenica jest da se bolest  uglavnom javlja kod žena, te da više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene. Kod određenog  kruga znanstvenika, koji se bave proučavanjem ove bolesti, prevladava mišljenje da se radi o autoimunim zbivanjima, odnosno o autoagresivnim procesima u kojima organizam stvara protutijela na vlastite stanice i tkiva. Iz svega navedenoga slijedi da je uzrok sklerodermije vjerojatno prilično kompliciran.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?