Sklerodermija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest.

Što je SScl i kod koga se javlja?

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest. Riječ “sklerodermija” dolazi od dvije grčke riječi: “skleroza” što znači zadebljanje, otvrdnjavanje i  “derma” što znači koža. Zadebljanje kože je jedno od najvažnijih vidljivih manifestacija bolesti. Osim kože su zahvaćeni i unutarnji organi poput: pluća, bubrega, srca i probavnog sustava. Postoje tri oblika sklerodermije: 1) difuzna sklerodermija – najozbiljniji oblik bolesti, prisutne su promjene na koži, mišićima, zglobovima, krvnim žilama, plućima, bubrezima, srcu i drugim organima; 2) ograničena sklerodermija (CREST sindrom) – podrazumijeva oblik sklerodermije u sklopu kojeg se javljaju C (Calcinosis – kalcinoza, tj. prisutnost kalcifikata u koži i potkožnom tkivu), R (Raynaudov sindrom – pojava obostrano blijedih i modrih prstiju ruku nakon izlaganja hladnoći), E (Ezophagus – poremećena funkcija jednjaka), S (Sclerodactylia –sklerodaktilija, tj.  zadebljanje i otvrdnuće kože na prstima ) i T (Telenagiectasiae – teleangiektazije, tj. proširenost velikog broja kapilara) ; 3) skleroza unutarnjih organa bez zahvaćanja kože – najčešće se pojavljuju oštećenja na plućima, bubrezima, srcu, probavnom sustavu, te na mišićnom sustavu, dok koža ne biva zahvaćena sklerodermijom.

Sklerodermija je relativno rijetka bolest s pojavnošću od tri do dvanaest slučajeva na milijun stanovnika. Više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene i to najčešće u dobi između 30-e i 50-e godine života. Blizanci i članovi obitelji bolesnika sa sklerodermijom ili drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva, kao što su lupus, mogu imati neznatno veći rizik od oboljenja od  sklerodermije. Djeca također mogu razviti sklerodermiju, ali se simptomi i klinička slika razlikuju od one u odrasloj dobi.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Stvarni uzroci bolesti nisu poznati, dok je osnova patološkog zbivanja pretjerano stvaranje vezivnog tkiva u koži i unutarnjim organima. No, smatra se da su različiti geni važni u pojavljivanju ove bolesti. Dokazano je postojanje gena koji povećava vjerojatnost dobivanja sklerodermije, ali sam po sebi ne uzrokuje bolest. Također je dokazana predispozicija za razvoj SScl-a u obiteljima koje imaju ili su imale članove s reumatskim bolestima. Iako izlaganje određenim kemikalijama može igrati ulogu kod nekih bolesnika sa sklerodermijom, većina bolesnika ipak nema povijest izloženosti ikakvim sumnjivim toksinima. Važna činjenica jest da se bolest  uglavnom javlja kod žena, te da više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene. Kod određenog  kruga znanstvenika, koji se bave proučavanjem ove bolesti, prevladava mišljenje da se radi o autoimunim zbivanjima, odnosno o autoagresivnim procesima u kojima organizam stvara protutijela na vlastite stanice i tkiva. Iz svega navedenoga slijedi da je uzrok sklerodermije vjerojatno prilično kompliciran.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrtoglavica

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Kolutanje očiju

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?