Sklerodermija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest.

Što je SScl i kod koga se javlja?

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest. Riječ “sklerodermija” dolazi od dvije grčke riječi: “skleroza” što znači zadebljanje, otvrdnjavanje i  “derma” što znači koža. Zadebljanje kože je jedno od najvažnijih vidljivih manifestacija bolesti. Osim kože su zahvaćeni i unutarnji organi poput: pluća, bubrega, srca i probavnog sustava. Postoje tri oblika sklerodermije: 1) difuzna sklerodermija – najozbiljniji oblik bolesti, prisutne su promjene na koži, mišićima, zglobovima, krvnim žilama, plućima, bubrezima, srcu i drugim organima; 2) ograničena sklerodermija (CREST sindrom) – podrazumijeva oblik sklerodermije u sklopu kojeg se javljaju C (Calcinosis – kalcinoza, tj. prisutnost kalcifikata u koži i potkožnom tkivu), R (Raynaudov sindrom – pojava obostrano blijedih i modrih prstiju ruku nakon izlaganja hladnoći), E (Ezophagus – poremećena funkcija jednjaka), S (Sclerodactylia –sklerodaktilija, tj.  zadebljanje i otvrdnuće kože na prstima ) i T (Telenagiectasiae – teleangiektazije, tj. proširenost velikog broja kapilara) ; 3) skleroza unutarnjih organa bez zahvaćanja kože – najčešće se pojavljuju oštećenja na plućima, bubrezima, srcu, probavnom sustavu, te na mišićnom sustavu, dok koža ne biva zahvaćena sklerodermijom.

Sklerodermija je relativno rijetka bolest s pojavnošću od tri do dvanaest slučajeva na milijun stanovnika. Više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene i to najčešće u dobi između 30-e i 50-e godine života. Blizanci i članovi obitelji bolesnika sa sklerodermijom ili drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva, kao što su lupus, mogu imati neznatno veći rizik od oboljenja od  sklerodermije. Djeca također mogu razviti sklerodermiju, ali se simptomi i klinička slika razlikuju od one u odrasloj dobi.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Stvarni uzroci bolesti nisu poznati, dok je osnova patološkog zbivanja pretjerano stvaranje vezivnog tkiva u koži i unutarnjim organima. No, smatra se da su različiti geni važni u pojavljivanju ove bolesti. Dokazano je postojanje gena koji povećava vjerojatnost dobivanja sklerodermije, ali sam po sebi ne uzrokuje bolest. Također je dokazana predispozicija za razvoj SScl-a u obiteljima koje imaju ili su imale članove s reumatskim bolestima. Iako izlaganje određenim kemikalijama može igrati ulogu kod nekih bolesnika sa sklerodermijom, većina bolesnika ipak nema povijest izloženosti ikakvim sumnjivim toksinima. Važna činjenica jest da se bolest  uglavnom javlja kod žena, te da više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene. Kod određenog  kruga znanstvenika, koji se bave proučavanjem ove bolesti, prevladava mišljenje da se radi o autoimunim zbivanjima, odnosno o autoagresivnim procesima u kojima organizam stvara protutijela na vlastite stanice i tkiva. Iz svega navedenoga slijedi da je uzrok sklerodermije vjerojatno prilično kompliciran.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Neurologija

EEG nalaz djeteta – usporenje osnovne aktivnosti i zašiljeni valovi u TPO regijama desno

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

UV zdračenje

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Neurologija

Nalaz MR hipofize nakon operacije makroadenoma – prisutan recidiv

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što je artroza?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Koliko dugo se uobičajeno nosi gips kod napuknuća patele kod djece i koje su preporučene aktivnosti, a što treba izbjegavati tijekom oporavka?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]