Sklerodermija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest.

Što je SScl i kod koga se javlja?

Sklerodermija ili sustavna skleroza (SScl) je kronična bolest obilježena upalom, zadebljanjem i fibrozom (pojačanim stvaranjem) vezivnog tkiva obično klasificirana kao autoimuna reumatska bolest. Riječ “sklerodermija” dolazi od dvije grčke riječi: “skleroza” što znači zadebljanje, otvrdnjavanje i  “derma” što znači koža. Zadebljanje kože je jedno od najvažnijih vidljivih manifestacija bolesti. Osim kože su zahvaćeni i unutarnji organi poput: pluća, bubrega, srca i probavnog sustava. Postoje tri oblika sklerodermije: 1) difuzna sklerodermija – najozbiljniji oblik bolesti, prisutne su promjene na koži, mišićima, zglobovima, krvnim žilama, plućima, bubrezima, srcu i drugim organima; 2) ograničena sklerodermija (CREST sindrom) – podrazumijeva oblik sklerodermije u sklopu kojeg se javljaju C (Calcinosis – kalcinoza, tj. prisutnost kalcifikata u koži i potkožnom tkivu), R (Raynaudov sindrom – pojava obostrano blijedih i modrih prstiju ruku nakon izlaganja hladnoći), E (Ezophagus – poremećena funkcija jednjaka), S (Sclerodactylia –sklerodaktilija, tj.  zadebljanje i otvrdnuće kože na prstima ) i T (Telenagiectasiae – teleangiektazije, tj. proširenost velikog broja kapilara) ; 3) skleroza unutarnjih organa bez zahvaćanja kože – najčešće se pojavljuju oštećenja na plućima, bubrezima, srcu, probavnom sustavu, te na mišićnom sustavu, dok koža ne biva zahvaćena sklerodermijom.

Sklerodermija je relativno rijetka bolest s pojavnošću od tri do dvanaest slučajeva na milijun stanovnika. Više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene i to najčešće u dobi između 30-e i 50-e godine života. Blizanci i članovi obitelji bolesnika sa sklerodermijom ili drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva, kao što su lupus, mogu imati neznatno veći rizik od oboljenja od  sklerodermije. Djeca također mogu razviti sklerodermiju, ali se simptomi i klinička slika razlikuju od one u odrasloj dobi.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Stvarni uzroci bolesti nisu poznati, dok je osnova patološkog zbivanja pretjerano stvaranje vezivnog tkiva u koži i unutarnjim organima. No, smatra se da su različiti geni važni u pojavljivanju ove bolesti. Dokazano je postojanje gena koji povećava vjerojatnost dobivanja sklerodermije, ali sam po sebi ne uzrokuje bolest. Također je dokazana predispozicija za razvoj SScl-a u obiteljima koje imaju ili su imale članove s reumatskim bolestima. Iako izlaganje određenim kemikalijama može igrati ulogu kod nekih bolesnika sa sklerodermijom, većina bolesnika ipak nema povijest izloženosti ikakvim sumnjivim toksinima. Važna činjenica jest da se bolest  uglavnom javlja kod žena, te da više od 75% bolesnika sa sklerodermijom su žene. Kod određenog  kruga znanstvenika, koji se bave proučavanjem ove bolesti, prevladava mišljenje da se radi o autoimunim zbivanjima, odnosno o autoagresivnim procesima u kojima organizam stvara protutijela na vlastite stanice i tkiva. Iz svega navedenoga slijedi da je uzrok sklerodermije vjerojatno prilično kompliciran.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ispadanje kose shutterstock_2665923847

Kako izbjeći nuspojave prilikom liječenja minoksidilom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Anagena faza rasta kose shutterstock_2022568520

Minoksidil: provjereno rješenje u borbi protiv ispadanja kose

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Krvni tlak

Može li liječnik opće prakse promijeniti terapiju za povišeni krvni tlak ili je potreban pregled kardiologa?

Kirurško liječenje prostate shutterstock_2734047289

Kombinirani lijekovi za poboljšanje mokrenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSlobodno možemo reći da živimo u vrijeme kada su naše ljekarne, a i televizijski marketinški programi, pretrpani raznim biljnim preparatima za poboljšanje mokrenja ili, kako to bude jednostavnije i općenitije rečeno – za prostatu. Neki od tih biljnih preparata kombinacija su više sastojaka pa je, ako i postoji, teško odrediti kome pripisati terapijski učinak. Ovdje, […]

Miokarditis shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Nuspojava

Koja je alternativa navedenoj terapiji za povišeni tlak u slučaju nuspojava?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz koljena s rupturom prednjeg križnog ligamenta, oštećenjima meniska i hrskavice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?