Sindrom pečenja u ustima – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza bolesti

Dijagnoza sindroma pečenja u ustima smatra se dijagnozom isključivanja, dakle kada se eliminiraju svi sekundarni čimbenici koji mogu biti uzrok navedenih simptoma tada se može postaviti ova dijagnoza.  Sveobuhvatna povijest bolesti, uključujući i potpuni pregled trenutnih lijekova, zajedno s općim pregledom cijelog tijela su ključni pri postavljanje ove dijagnoze. Treba detaljno ispitati bolesnikove tegobe, uključujući vrijeme pojave prvih simptoma i napredovanja simptoma tijekom vremena, kao i opis svih prethodnih i trenutnih tretmana. Intenzitet prisutne boli treba mjeriti odgovarajućom ljestvicom, kao npr. NRS (Numeric Rating Scale, brojčana skala s brojevima od 0-10; 0 bez bola, a 10 najjača bol). Treba procijeniti karakter i distribuciju bola, kao i čimbenike koji pogoršavaju, kao i one koji umanjuju bol. Također je bitno ispitati je li bol konstanta ili se pojavljuje prilikom određenih aktivnosti, ima li spontanih „napada bola“ i slično. Bolesnike treba upitati o prethodnim infekcija gornjeg dišnog trakta, bolesti srednjeg uha ili kirurškog zahvata koji je mogao oštetiti živac na licu ili u usnoj šupljini. Potrebno je ispitati i prehrambene navike kao i korištenje proizvoda za oralnu njegu. Odgovarajuću psihosocijalnu anamnezu također treba uzeti u obzir kako bi se utvrdila prisutnost ili status bilo kojih prošlih ili trenutnih psihosocijalnih stresora koji uzrokuju ove simptome ili ih pojačavaju.

Klinički pregled ima za cilj identificirati ili isključiti čimbenike koji mogu pridonijeti pojavi ovog sindroma. Pregled bi trebao uključiti opći pregled glave, lica i vrata radi tragova traume, tumora ili oštećenja živa. Na vratu treba provjeriti postojanje promjena na štitnoj žlijezdi, kao i povećanje limfnih čvorova, funkciju čeljusnog zgloba, kao i žvačne mišiće. U neurološki pregled, se ubrajaju procjena funkcije kranijalnih živaca, dakle živaca koji izlaze direktno iz mozga i odgovorni su za funkciju mišića i osjeta lica i usne šupljine. Potrebno je pregledati usnu šupljinu i to je najbolje da stomatolog to obavi.  

Od laboratorijskih testova se preporuča:

  • kompletna krvna slika
  • šećer u krvi na tašte i 3-o mjesečni šećer
  • hormoni štitne žlijezde
  • željezo i cink u krvi
  • vitamini B 6, B 12 i vitamin D
  • jetreni enzimi i bubrežna funkcija
  • imunološke pretrage (antinuklearna protutijela u serumu, antigen A i B povezani sa Sjögrenovim sindromom)
  • sedimentacije eritrocita
  • Helicobacter pylori
  • bris na viruse, bakterije i gljivice u usnoj šupljini

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti RTG nalaz ramena s kalcificirajućim tendinitisom i početnim artrotskim promjenama?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li bolje operirati pilonidalni sinus odmah ili odgoditi operaciju zbog dugog putovanja avionom?