Sindrom pečenja u ustima – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uzrok nastanka bolesti

Patofiziologija sindroma pečenja u ustima je uglavnom nepoznata i najvjerojatnije se manifestira kao posljedica višestrukih čimbenika, uključujući interakciju psihološkog stanja s fiziološkim čimbenicima.

Budući da sindrom pečenja u ustima primarno utječe na žene u postmenopauzi, neki istraživači su sugerirali da promijenjene razine ženskih spolnih hormona u razdoblju od perimenopauze do postmenopauze mogu izazvati predispoziciju za razvoj ovog sindroma.

Produljena tjeskoba ili stres mogu rezultirati disregulacijom u hormonalnom statusu. Bolesnici sa sindromom pečenja u ustima mogu imati anksioznost, kao i povišene razine kortizola u odnosu na populaciju bez ovog sindroma.

Oštećenje perifernih malih živčanih vlakana može rezultirati kliničkim manifestacijama koje se često opisuju kao žarenje, trnci i utrnulost, kao i oštećenje kranijalnih živaca (živci koji izlaze direktno iz mozga) koji daju osjet u području jezika i usne šupljine. To se prvenstveno odnosi na kranijalne živce broj pet (trigeminus) i broj sedan (facijalis).

Simptomi

Klinički simptomi sindroma pečenja u ustima obično se razlikuju od bolesnika do bolesnika. Početak boli može biti postupan ili iznenadan, obično bez ikakvog uzroka. U nekim slučajevima, sindrom pečenja u ustima se pojavi nakon određenog događaja, kao što je stomatološki zahvat, trauma, uvođenje novog lijeka, bolest ili stresan životni događaj.

Bolesnici obično imaju dugotrajnu bol u trajanju od 4 do 6 mjeseci i opisuju je kao peckanje ili trnce ili utrnulost. U većini slučajeva, bol se pojačava tijekom dana. Jelo i piće mogu utjecati na simptome, primjerice vruća, začinjenu ili kiselu hranu, kao i alkoholna pića mogu pojačati simptome. Bol se pojačava kada je bolesnik pod stresom ili umorom. Bol može biti kontinuirana ili povremena i tipično je lokalizirana na jeziku, obično na prednje dvije trećine, ali može zahvatiti i druge površine sluznice. Bol se više javlja obosrano.

Osim osjećaja peckanja, mnogi se bolesnici žale i na suha usta i promjene okusa, uključujući uporni metalni ili gorak okus i promjene slanog, slatkog ili gorkog okusa Psihološki poremećaji se javljaju u oko 85% pacijenata sa sindromom pečenja u ustima. Anksioznost, depresija, fobija od karcinoma su najčešće dijagnoze koje se viđaju u ovoj populaciji.

Poremećaji spavanja također su naširoko prisutni kod ove populacije, uključujući probleme s ulaskom u san, buđenje tijekom noći i lošu kvalitetu sna.

No, ipak aktivnost svakodnevnog života je uglavnom očuvana u usporedbi s dugotrajnom boli kod drugih stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Može li se bol i utrnutost noge kod MR nalaza lumbalne kralježnice riješiti fizikalnom terapijom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz osteoartritisa i osteopenije zglobova šake kod starije osobe?