Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 2 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat, iako postoje mnoge teorije – u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa.

Uzroci i proces nastanka bolesti.  

 

 

Čimbenici povezani s razvojem ove bolesti su:

 

– virusne infekcije. Osobe s ME/CFS često svoju bolest započinju na način koji ih podsjeća kao da su dobili gripu. Zbog toga su istraživači posumnjali da infekcija može pokrenuti ovaj sindrom. U navedene viruse ubrajamo Epstein-Barrov virus, humani herpes virus 6, enterovirus i virus humane imunodeficijencije (HIV). Međutim, nije pronađeno da ove infekcije uzrokuju  sindrom kroničnog umora. Ostale infekcije koje mogu biti povezane s ME/CFS su rubeola, Candida albicans i mikoplazma.

 

– promjene u imunološkom sustava i načinu na koji reagira na infekciju ili stres. Ovaj sindrom ima neke slične karakteristike kao autoimune bolesti (bolesti kod kojih imunološki sustav napada zdravo tkivo u vlastitom organizmu, kao npr. reumatoidni artritis). Sindrom kroničnog umora slično kao i većina autoimunih bolesti je češći kod žena.

 

ü  Ostale sličnosti su: kronična proizvodnja citokina (citokini su proteini koje proizvodi imunološki sustav i reguliraju ponašanje ostalih stanica). Viša razina citokina kroz duže vrijeme može dovesti do promjena u sposobnosti organizma da se obrani od infekcije.

ü  Mnogi bolesnici s ME/CFS imaju NK stanice s nižom funkcionalnom sposobnošću u borbi protiv infekcija. NK stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Što je lošija funkcija NK stanica u bolesnika s ME/CFS, to je bolest ozbiljnija.

ü  Smanjena aktivacija T-stanica. T-stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu aktiviranje i suzbijanje imunoloških odgovora na infekcije. Ako postanu previše aktivne ili nisu dovoljno aktivne dolazi do poremećaja imunološkog sustava.

 

–    hormonska neravnoteža. Fizički ili emocionalni stres utječe na hipotalamičko-hipofizno-adrenalnu osovinu. Ova osovina kontrolira reakciju našeg tijela na stres i regulira mnoge tjelesne procese, poput imunološkog odgovora, potrošnje energije, raspoloženja i slično. Kad hormon kao kortizol nije u ravnoteži bude negativan utjecaj na mnoge tjelesne sustave i funkcije. Kortizol, koji se naziva i “stresni hormon”, pomaže u smanjivanju upale i smirivanju imunološkog sustava. Zbog toga niska razina kortizola može dovesti do porasta upale i kronične aktivacije imunološkog sustava.

 

– Ovi bolesnici obično imaju povećan fizički ili emocionalni stres prije nego što postanu bolesni.

 

– Moguća genetska veza. Članovi iste obitelji ponekad imaju ME/CFS. Znanstvene studije upućuju da i geni i okoliš mogu igrati ulogu u ovoj bolesti.

 

U faktore rizika ubrajamo:

 

– Dob. Sindrom kroničnog umora može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće pogađa osobe koje su u 40-ima i 50-ima.

-Spol. Ovaj sindrom se javlja puno češće kod osoba ženskog spola nego muškog, te žene češće traže pomoć kod liječnika.

-Stres. Teže toleriranje stresa može pridonijeti razvoju sindroma kroničnog umora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alergije

Alergije pod kontrolom: kako prepoznati simptome i učinkovito ih liječiti

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAlergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvari koje su inače bezopasne za većinu ljudi. Te tvari nazivamo alergenima, a najčešći primjeri uključuju pelud, prašinu, grinje, određenu hranu, ubode insekata i lijekove. Simptomi alergije mogu biti blagi ili ozbiljni, a najčešći uključuju:• kihanje i curenje nosa• suzenje i crvenilo očiju• osip ili svrbež kože• kašalj, […]

Hidracija

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Gripa

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Pretilost

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Virusi

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Virus

Možete li mi pojasniti nalaze?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti RTG nalaz ramena s kalcificirajućim tendinitisom i početnim artrotskim promjenama?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol u kuku i gluteusu koja se širi niz nogu uz trnce i bol pri pokretima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]