Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 2 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat, iako postoje mnoge teorije – u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa.

Uzroci i proces nastanka bolesti.  

 

 

Čimbenici povezani s razvojem ove bolesti su:

 

– virusne infekcije. Osobe s ME/CFS često svoju bolest započinju na način koji ih podsjeća kao da su dobili gripu. Zbog toga su istraživači posumnjali da infekcija može pokrenuti ovaj sindrom. U navedene viruse ubrajamo Epstein-Barrov virus, humani herpes virus 6, enterovirus i virus humane imunodeficijencije (HIV). Međutim, nije pronađeno da ove infekcije uzrokuju  sindrom kroničnog umora. Ostale infekcije koje mogu biti povezane s ME/CFS su rubeola, Candida albicans i mikoplazma.

 

– promjene u imunološkom sustava i načinu na koji reagira na infekciju ili stres. Ovaj sindrom ima neke slične karakteristike kao autoimune bolesti (bolesti kod kojih imunološki sustav napada zdravo tkivo u vlastitom organizmu, kao npr. reumatoidni artritis). Sindrom kroničnog umora slično kao i većina autoimunih bolesti je češći kod žena.

 

ü  Ostale sličnosti su: kronična proizvodnja citokina (citokini su proteini koje proizvodi imunološki sustav i reguliraju ponašanje ostalih stanica). Viša razina citokina kroz duže vrijeme može dovesti do promjena u sposobnosti organizma da se obrani od infekcije.

ü  Mnogi bolesnici s ME/CFS imaju NK stanice s nižom funkcionalnom sposobnošću u borbi protiv infekcija. NK stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Što je lošija funkcija NK stanica u bolesnika s ME/CFS, to je bolest ozbiljnija.

ü  Smanjena aktivacija T-stanica. T-stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu aktiviranje i suzbijanje imunoloških odgovora na infekcije. Ako postanu previše aktivne ili nisu dovoljno aktivne dolazi do poremećaja imunološkog sustava.

 

–    hormonska neravnoteža. Fizički ili emocionalni stres utječe na hipotalamičko-hipofizno-adrenalnu osovinu. Ova osovina kontrolira reakciju našeg tijela na stres i regulira mnoge tjelesne procese, poput imunološkog odgovora, potrošnje energije, raspoloženja i slično. Kad hormon kao kortizol nije u ravnoteži bude negativan utjecaj na mnoge tjelesne sustave i funkcije. Kortizol, koji se naziva i “stresni hormon”, pomaže u smanjivanju upale i smirivanju imunološkog sustava. Zbog toga niska razina kortizola može dovesti do porasta upale i kronične aktivacije imunološkog sustava.

 

– Ovi bolesnici obično imaju povećan fizički ili emocionalni stres prije nego što postanu bolesni.

 

– Moguća genetska veza. Članovi iste obitelji ponekad imaju ME/CFS. Znanstvene studije upućuju da i geni i okoliš mogu igrati ulogu u ovoj bolesti.

 

U faktore rizika ubrajamo:

 

– Dob. Sindrom kroničnog umora može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće pogađa osobe koje su u 40-ima i 50-ima.

-Spol. Ovaj sindrom se javlja puno češće kod osoba ženskog spola nego muškog, te žene češće traže pomoć kod liječnika.

-Stres. Teže toleriranje stresa može pridonijeti razvoju sindroma kroničnog umora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Žeđ

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Minerali

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Hormonalna neravnoteža

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Pretilost

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Reumatologija

Liječenje sindroma kroničnog umora

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPostoje tretmani i strategije koji mogu ublažiti simptome bolesti, pridonijeti suočavanju sa svakodnevnim životom i poboljšati funkcionalnu razinu i kvalitetu života.

Virus

Možete li mi pojasniti nalaze?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Ekstruzija diska

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Modrica na stopalu – trebam li otići liječniku?