Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 2 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat, iako postoje mnoge teorije – u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa.

Uzroci i proces nastanka bolesti.  

 

 

Čimbenici povezani s razvojem ove bolesti su:

 

– virusne infekcije. Osobe s ME/CFS često svoju bolest započinju na način koji ih podsjeća kao da su dobili gripu. Zbog toga su istraživači posumnjali da infekcija može pokrenuti ovaj sindrom. U navedene viruse ubrajamo Epstein-Barrov virus, humani herpes virus 6, enterovirus i virus humane imunodeficijencije (HIV). Međutim, nije pronađeno da ove infekcije uzrokuju  sindrom kroničnog umora. Ostale infekcije koje mogu biti povezane s ME/CFS su rubeola, Candida albicans i mikoplazma.

 

– promjene u imunološkom sustava i načinu na koji reagira na infekciju ili stres. Ovaj sindrom ima neke slične karakteristike kao autoimune bolesti (bolesti kod kojih imunološki sustav napada zdravo tkivo u vlastitom organizmu, kao npr. reumatoidni artritis). Sindrom kroničnog umora slično kao i većina autoimunih bolesti je češći kod žena.

 

ü  Ostale sličnosti su: kronična proizvodnja citokina (citokini su proteini koje proizvodi imunološki sustav i reguliraju ponašanje ostalih stanica). Viša razina citokina kroz duže vrijeme može dovesti do promjena u sposobnosti organizma da se obrani od infekcije.

ü  Mnogi bolesnici s ME/CFS imaju NK stanice s nižom funkcionalnom sposobnošću u borbi protiv infekcija. NK stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Što je lošija funkcija NK stanica u bolesnika s ME/CFS, to je bolest ozbiljnija.

ü  Smanjena aktivacija T-stanica. T-stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu aktiviranje i suzbijanje imunoloških odgovora na infekcije. Ako postanu previše aktivne ili nisu dovoljno aktivne dolazi do poremećaja imunološkog sustava.

 

–    hormonska neravnoteža. Fizički ili emocionalni stres utječe na hipotalamičko-hipofizno-adrenalnu osovinu. Ova osovina kontrolira reakciju našeg tijela na stres i regulira mnoge tjelesne procese, poput imunološkog odgovora, potrošnje energije, raspoloženja i slično. Kad hormon kao kortizol nije u ravnoteži bude negativan utjecaj na mnoge tjelesne sustave i funkcije. Kortizol, koji se naziva i “stresni hormon”, pomaže u smanjivanju upale i smirivanju imunološkog sustava. Zbog toga niska razina kortizola može dovesti do porasta upale i kronične aktivacije imunološkog sustava.

 

– Ovi bolesnici obično imaju povećan fizički ili emocionalni stres prije nego što postanu bolesni.

 

– Moguća genetska veza. Članovi iste obitelji ponekad imaju ME/CFS. Znanstvene studije upućuju da i geni i okoliš mogu igrati ulogu u ovoj bolesti.

 

U faktore rizika ubrajamo:

 

– Dob. Sindrom kroničnog umora može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće pogađa osobe koje su u 40-ima i 50-ima.

-Spol. Ovaj sindrom se javlja puno češće kod osoba ženskog spola nego muškog, te žene češće traže pomoć kod liječnika.

-Stres. Teže toleriranje stresa može pridonijeti razvoju sindroma kroničnog umora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?