Bolest se u oko 80% slučajeva razvija sporo, a klinički simptomi se obično jave nakon nekog stresnog događaja, kao što su: ponavljajuće infekcije, porođaj, te psihičke ili tjelesne traume….
Piše: Ivan Sunara dr.med.
Simptomi
Bolest se u oko 80% slučajeva razvija sporo, a klinički simptomi se obično jave nakon nekog stresnog događaja, kao što su: ponavljajuće infekcije, porođaj, te psihičke ili tjelesne traume. Bolesnik se u početku općenito „loše“ osijeća: brzo se zamara, pojačano znoji, ima slabiji apetit, probleme sa snom, te mršavi. Nakon ove prve faze „nespecifičnih“ simptoma, javljaju se karakteristični znaci bolesti.
Karakterističan simptom RA je jutarnja ukočenost (osobito šaka) koja traje najmanje pola sata, dok ukočenost u nekim drugim bolestima kao npr. osteoartritisu traje manje od pola sata. Kada se zglobovi uspiju razgibati, bolesnik više ne osjeća probleme sve do slijedećeg jutra, kada se opet javlja ukočenost koja s vremenom postaje sve teža i dugotrajnija. Osim ukočenosti dolazi i do otečenosti i boli u zglobovima, koji traju najmanje šest tjedana prije nego se RA dijagnosticira. Iako se RA uglavnom razvija u malim zglobovima šaka i stopala, često zahvaća i druge zglobove kao: koljena, laktovi i gležnjevi. Bol i otekline zglobova su simetrične, što znači da se javljaju na istim zglobnim razinama u obje ruke ili noge.
Dugotrajne upale malih zglobova šaka dovode do razvoja karakterističnih deformacija. Prsti na rukama, osim palca, skreću u ulnarnu stranu (prema vani), pa čitava šaka ima oblik tuljanove peraje.
Osim na zglobovima, promjene se javljaju i na drugim organima i organskim sustavima, a najuočljivije su one na koži. Na koži se javljaju potkožni čvorići, češće kod bolesnika s težom kliničkom slikom. Čvorići su veličine graška, locirani u blizini laktova, iako se mogu razviti i bilo gdje drugdje. Moguć je i razvoj vaskulitisa (upale) malih krvnih žila, koji dovodi do ulceracije i nekroze (odumiranja tkiva) na prstima ruku ili nogu.
Od unutarnjih organa zabilježene su promjene na srcu i plućima. Na srcu se najčešće javlja perikarditis (upala srčane ovojnice), dok se na plućima uglavnom javljaju pleuritis (upala plućne ovojnice) i difuzna intersticijska fibroza pluća (pretvaranje pluća u čvrsto vezivno tkivo). Na oku nastaje episkleritis ili upala bjeloočnice, dok je za periferne živce karakteristična pojava mononeuritisa (upala jednog živca), s gubitkom osjeta i motorike.
Dijagnoza bolesti
Dijagnosticiranje RA nije jednostavno. Simptomi se javljaju podmuklo, te mogu upućivati na neka druga stanja i bolesti. Rezultati krvnih pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni još mjesecima nakon pojave ukočenosti i bolova u zglobovima.
Dijagnozu započinjemo anmnezom, tj, razgovorom s bolesnikom, gdje nam je važno saznati kakve tegobe ima bolesnik, te podatke o prisutnosti rematološke bolesti u obitelji. Pregledom bolesnika orijentiramo se na zglobove – prisutnost otekline i deformitete, te ispad funkcije zglobova.
U laboratorijskim pretragama se može naći anemija, povećan broj trombocita, a bubrežna i jetrena funkcija su uredne. Karakterističniji laboratorijski nalazi koji nam ukazuju na RA su: reumatoidni faktor (RF), brzina sedimentacije eritrocita (SE) i C-reaktivni protein (CRP). RF je prisutan u 80% bolesnika s RA, SE nam je direktni pokazatelj težine upale (brža SE, jača upala), dok su visoke razine CRP-a indikator akutne uplale.
Klasične rendgenske snimke su važan parametar za dijagnozu RA, te su pokazatelj: težine, progresije, distribucije bolesti, ocijena terapijskog učinka i indikacije za kirurški zahvat. Tipične radiološke promijene su: osteoporoza, oteklina i suženje zglobova, te oštećenje kostiju.
Od ostalih pretraga koriste se: pretraga zglobne tekućine, CT, MR, scintigrafija i artroskopija.
23.12.2015