Reumatoidni artritis – 2 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bolest se u oko 80% slučajeva razvija sporo, a klinički simptomi se obično jave nakon nekog stresnog događaja, kao što su: ponavljajuće infekcije, porođaj, te psihičke ili tjelesne traume….

Piše: Ivan Sunara dr.med.

Simptomi
Bolest se u oko 80% slučajeva razvija sporo, a klinički simptomi se obično jave nakon nekog stresnog događaja, kao što su: ponavljajuće infekcije, porođaj, te psihičke ili tjelesne traume. Bolesnik se u početku općenito „loše“ osijeća: brzo se zamara, pojačano znoji, ima slabiji apetit, probleme sa snom, te mršavi.  Nakon ove prve faze „nespecifičnih“ simptoma, javljaju se karakteristični znaci bolesti.
Karakterističan simptom RA je jutarnja ukočenost (osobito šaka) koja traje najmanje pola sata, dok ukočenost u nekim drugim bolestima kao npr. osteoartritisu traje manje od pola sata. Kada se zglobovi uspiju razgibati, bolesnik više ne osjeća probleme sve do slijedećeg jutra, kada se opet javlja ukočenost koja s vremenom postaje sve teža i dugotrajnija. Osim ukočenosti dolazi i do otečenosti i boli u zglobovima, koji traju najmanje šest tjedana prije nego se RA dijagnosticira. Iako se RA uglavnom razvija u malim zglobovima šaka i stopala, često zahvaća i druge zglobove kao: koljena, laktovi i gležnjevi. Bol i otekline zglobova su simetrične, što znači da se javljaju na istim zglobnim razinama u obje ruke ili noge.
Dugotrajne upale malih zglobova šaka dovode do razvoja karakterističnih deformacija. Prsti na rukama, osim palca, skreću u ulnarnu stranu (prema vani), pa čitava šaka ima oblik tuljanove peraje.
Osim na zglobovima, promjene se javljaju i na drugim organima i organskim sustavima, a najuočljivije su one na koži. Na koži se javljaju potkožni čvorići, češće kod bolesnika s težom kliničkom slikom. Čvorići su veličine graška, locirani u blizini laktova, iako se mogu razviti i bilo gdje drugdje. Moguć je i razvoj vaskulitisa (upale) malih krvnih žila, koji dovodi do ulceracije i nekroze (odumiranja tkiva) na prstima ruku ili nogu.
Od unutarnjih organa zabilježene su promjene na srcu i plućima. Na srcu se najčešće javlja perikarditis (upala srčane ovojnice), dok se na plućima uglavnom javljaju pleuritis (upala plućne ovojnice) i difuzna intersticijska fibroza pluća (pretvaranje pluća u čvrsto vezivno tkivo). Na oku nastaje episkleritis ili upala bjeloočnice, dok je za periferne živce karakteristična pojava mononeuritisa (upala jednog živca), s gubitkom osjeta i motorike.

Dijagnoza bolesti
Dijagnosticiranje RA nije jednostavno. Simptomi se javljaju podmuklo, te mogu upućivati na neka druga stanja i bolesti. Rezultati krvnih pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni još mjesecima nakon pojave ukočenosti i bolova u zglobovima.
Dijagnozu započinjemo anmnezom, tj, razgovorom s bolesnikom, gdje nam je važno saznati kakve tegobe ima bolesnik, te podatke o prisutnosti rematološke bolesti u obitelji. Pregledom bolesnika orijentiramo se na zglobove – prisutnost otekline i deformitete, te ispad  funkcije zglobova.
U  laboratorijskim pretragama se može naći anemija, povećan broj trombocita, a bubrežna i jetrena funkcija su uredne. Karakterističniji laboratorijski nalazi koji nam ukazuju na RA su: reumatoidni faktor (RF), brzina sedimentacije eritrocita (SE) i C-reaktivni protein (CRP). RF je prisutan u 80% bolesnika s RA, SE nam je direktni pokazatelj težine upale (brža SE, jača upala), dok su visoke razine CRP-a indikator akutne uplale.
Klasične rendgenske snimke su važan parametar za dijagnozu RA, te su pokazatelj: težine, progresije, distribucije bolesti, ocijena terapijskog učinka i indikacije za kirurški zahvat. Tipične radiološke promijene su: osteoporoza, oteklina i suženje zglobova, te oštećenje kostiju.
Od ostalih pretraga koriste se: pretraga zglobne tekućine, CT, MR, scintigrafija i artroskopija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Neurologija

EEG nalaz djeteta – usporenje osnovne aktivnosti i zašiljeni valovi u TPO regijama desno

Neurologija

Nalaz MR hipofize nakon operacije makroadenoma – prisutan recidiv

UV zdračenje

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što je artroza?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Koliko dugo se uobičajeno nosi gips kod napuknuća patele kod djece i koje su preporučene aktivnosti, a što treba izbjegavati tijekom oporavka?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]