Reumatoidni artritis (RA) je kronično oboljenje koje zahvaća više organskih sustava. Nepoznatog je uzroka, a karakteristično obilježje bolesti je trajna upala sinovijalne ovojnice perifernih zglobova.
Što je RA i kod koga se javlja?
Reumatoidni artritis (RA) je kronično oboljenje koje zahvaća više organskih sustava. Nepoznatog je uzroka, a karakteristično obilježje bolesti je trajna upala sinovijalne ovojnice perifernih zglobova. Periferni zglobovi su simetično zahvaćeni, što najčešće znači isti zglobovi na obje ruke. Sinovijalna ovojnica je membrana koja okružuje zglob i stvara zaštitnu vrećicu oko zgloba. Ova vrećica je ispunjena tekućinom koja oblaže zglob, a naziva se sinovijalnom tekućinom. Navedena tekućina, štiti zglob, te opskrbljuje hranjivim tvarima hrskavicu i meko tkivo u zglobu. Trajna upala sinovijalne ovojnice dovodi do oštećenje hrskavice i kosti u zglobu, što se očituje oticanjem, bolnošću, ukočenosti i gubitkom funkcije zgloba.
Tijek bolesti je vrlo različit; neki bolesnici mogu imati blažu upalu svega nekoliko zglobova, dok drugi mogu imati progresivan tijek bolesti s teškom upalom velike većine zglobova i značajnim oštećenjima.
Od RA boluje 1-3% odraslog stanovništva, s tim da žene oboljevaju 2-3 puta češće nego muškarci. Bolest najčešće počinje u 4. ili 5. desetljeću života, a postoji i genetska predispozicija za nastanak bolesti. Kod bolesnika s progresivnim tijekom bolesti dolazi do teškog oštećenja organa za kretanje, što dovodi do teške invalidnosti i zbog toga RA ima veliko socijalnomedicinsko značenje.
Uzroci i proces nastanka bolesti
Stvarni uzroci bolesti nisu poznati. No, smatra se da RA može nastati u genetički predisponiranih osoba djelovanjem čimbenika, kao što su : bakterijska ili virusna infekcija, te abnormalni autoimuni odgovor. Također je poznata povezanost bolesti s molekulama HLA-DR1 i HLA-DR4, koje su prisutne u mnogih pacijenata s autoimunim bolestima.
Upalni proces nastaje kad se imunološki sustav bori protiv infekcija. Tada bijele krvne stanice brane naš organizam od bakterija ili virusa, tako da napadaju njihove proteine, koji su organizmu strani. Na mjestu infekcije nastaje upala koju organizam u normalnim okolnostima sam kontrolira i ograničava. U RA, vjerojatno zbog određenog genetskog defekta, upalni proces se nastavlja i dovodi do razaranja zglobnih struktura. No, kada se radi o abnormalnoj autoimunoj reakciji, bijele krvne stanice krenu napadati vlastite proteine kolagena, budući da su strukturom slični nekim, organizmu, stranim proteinima bakterija ili virusa.
ZA RA je karakterističan postepen razvoj upalnog procesa u sinovijalnoj ovojnici (sinovitis) s bujanjem granulacijskog tkiva (panus), koje prekriva zglobove i razara ih. Prvo dolazi do oštećenja malih krvnih žila oko zgloba, te eksudacije (izljeva) upalnih stanica. Sinovijalna ovojnica otiče te prodire u zglob, gdje dolazi do oštećenja unutarzglobnih struktura. U kosti dolazi do osteoporotičnih promijena, a navedeno granulacijsko tkivo preraste zglobne površine kostiju , spoji ih i potom osificira (pretvara u kost). U samom zglobu nastaje izljev koji sadrži veliki broj upalnih stanica, a krajni rezultat navedenih promjena je ankiloza ili potpuna ukočenost zgloba.
23.12.2015
