Polimiozitis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Simptomi i znakovi polimiozitisa se javljaju postupno, tako da se teško može odrediti kada je bolest započela. No, ipak se zna, kako se bolest postepeno razvija tijekom razdoblja od 3 – 6 mjeseci.

Simptomi bolesti

Simptomi i znakovi polimiozitisa se javljaju postupno, tako da se teško može odrediti kada je bolest započela. No, ipak se zna, kako se bolest postepeno razvija tijekom razdoblja od 3 – 6 mjeseci. Bolesnici, obično, prvo primijete kako se brže zamaraju, da ne mogu čučnuti ili se teško ustaju iz čučećeg ili sjedećeg položaja, teško im je penjati se uz stepenice i dohvatiti visoke predmete. U težim slučajevima bolest počinje naglo s tolikom slabošću mišića da bolesnik ne može ustati iz kreveta, gutati i tada se razvija upala pluća zbog izuzetne slabosti respiratornih mišića (mišića za disanje). Kod starijih osoba slabost mišića se može javiti 2-3 godine prije pojave maligne bolesti (karcinoma), na što uvijek treba misliti. Dijagnoza se obično kasnije uspostavi, a za nju su nam važni obiteljska anamneza i lijekovi koje bolesnik uzima, kako bi mogli isključiti druge uzroke miopatija.

Simptomi bolesti uključuju:

  • opće simptome kao: vrućica, opća slabost, mršavljenje i umor
  • simetričnu i progresivnu slabost proksimalnih mišića s podmuklim početkom
  • mišići su obično bezbolni (bol u mišićima prisutna u manje od 30% bolesnika)
  • problemi s gutanjem (disfagija), ukoliko su zahvaćeni mišići ždrijela (javlja se kod 30% bolesnika)
  • otežan govor
  • artralgija (bol u zglobovima)
  • otežano ustajanje iz čučnja, uspinjanje ili silaženje stepenicama, podizanje ruke, podizanje tereta, češljanje kose te ustajanje iz sjedećeg položaja
  • otežano držanje glave upravno zbog slabosti mišića vrata
  • slabost mišića zdjelice je izraženija od slabosti mišića gornjeg dijela tijela
  • srčani poremećaji (aritmije, perikarditis ili kardiomiopatije)

Mišićne manifestacije bolesti

Kod bolesnika s polimiozitisom je obično prisutna simetrična slabost proksimalnih mišića na rukama i nogama, kao i slabost mišića vrata i zdjelice. Slabost i bol u mišićima se može zamijeniti sa simptomima polimijalgije reumatike. Bolest se obično razvija  nekoliko mjeseci prije nego što bolesnik potraži pomoć liječnika, a u tom trenutku su obično zahvaćeni mišići kukova i natkoljenice te ramena i nadlaktica. Fini motorički pokreti koji ovise o snazi ​​distalnih mišića, kao što su: kopčanje košulje, šivanje ili pisanje zahvaćeni su samo u kasnoj fazi bolesti. Problemi s gutanjem (disfagija ždrijela i jednjaka) javljaju se u oko jedne trećine bolesnika s polimiozitisom i loš su prognostički znak. Disfonija (problemi s govorom) je također loš prognostički znak, ali se jako rijetko javlja. Očni mišići nikada nisu zahvaćeni ovom bolesti.

Izvanmišićne manifestacije bolesti

Slabost ždrijela i jednjaka može dovesti do aspiracijske pneumonije (upale pluća). Bolesnici s PM-om mogu imati sekundarnu slabost mišića prsnog koša i dijafragme. Bolesnici koji primaju imunosupresive imaju povećan rizik od infekcija. Također dolazi do razvoja intersticijskih bolesti pluća (grupa bolesti koje uzrokuju fibroza plućnog tkiva), a manifestiraju se suhim kašljem i otežanim disanjem.

Srčani poremećaji koji se javljaju u sklopu PM-a uključuju: poremećaje ritma, kongestivno zatajenje srca, perikarditis, plućnu hipertenziju i miokarditis.

Bolesnici mogu dobiti i artralgije ili artritis (bol ili upala zglobova). Artritis je obično simetričan, a uključuje koljena, zapešća i šake. U kasnom stadiju bolesti, osobito ako traje dugo vremena, depoziti kalcija se mogu pojaviti u mišićima, koži i vezivnom tkivu što se naziva kalcinoza.

Polimiozitis je povezan i s drugim bolestima vezivnog tkiva kao što su: sustavni eritemski lupus, reumatoidni artritis, mješovita bolest vezivnog tkiva, Sjögrenov sindrom, Raynaudov fenomen i sklerodmija.

Trudnoća može pogoršati znakove i simptome kod žena čija se bolest trenutno nalazi u aktivnoj fazi. Polimiozitis u aktivnoj fazi, također, može povećati rizik od preranog rođenja  djeteta ili spontanog pobačaja. Ako je bolest u remisiji, rizik nije toliko velik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Jesu li promjene na vratnoj kralježnici uzrok jakih bolova u ramenima i bljeskova u očima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice