Polimiozitis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Simptomi i znakovi polimiozitisa se javljaju postupno, tako da se teško može odrediti kada je bolest započela. No, ipak se zna, kako se bolest postepeno razvija tijekom razdoblja od 3 – 6 mjeseci.

Simptomi bolesti

Simptomi i znakovi polimiozitisa se javljaju postupno, tako da se teško može odrediti kada je bolest započela. No, ipak se zna, kako se bolest postepeno razvija tijekom razdoblja od 3 – 6 mjeseci. Bolesnici, obično, prvo primijete kako se brže zamaraju, da ne mogu čučnuti ili se teško ustaju iz čučećeg ili sjedećeg položaja, teško im je penjati se uz stepenice i dohvatiti visoke predmete. U težim slučajevima bolest počinje naglo s tolikom slabošću mišića da bolesnik ne može ustati iz kreveta, gutati i tada se razvija upala pluća zbog izuzetne slabosti respiratornih mišića (mišića za disanje). Kod starijih osoba slabost mišića se može javiti 2-3 godine prije pojave maligne bolesti (karcinoma), na što uvijek treba misliti. Dijagnoza se obično kasnije uspostavi, a za nju su nam važni obiteljska anamneza i lijekovi koje bolesnik uzima, kako bi mogli isključiti druge uzroke miopatija.

Simptomi bolesti uključuju:

  • opće simptome kao: vrućica, opća slabost, mršavljenje i umor
  • simetričnu i progresivnu slabost proksimalnih mišića s podmuklim početkom
  • mišići su obično bezbolni (bol u mišićima prisutna u manje od 30% bolesnika)
  • problemi s gutanjem (disfagija), ukoliko su zahvaćeni mišići ždrijela (javlja se kod 30% bolesnika)
  • otežan govor
  • artralgija (bol u zglobovima)
  • otežano ustajanje iz čučnja, uspinjanje ili silaženje stepenicama, podizanje ruke, podizanje tereta, češljanje kose te ustajanje iz sjedećeg položaja
  • otežano držanje glave upravno zbog slabosti mišića vrata
  • slabost mišića zdjelice je izraženija od slabosti mišića gornjeg dijela tijela
  • srčani poremećaji (aritmije, perikarditis ili kardiomiopatije)

Mišićne manifestacije bolesti

Kod bolesnika s polimiozitisom je obično prisutna simetrična slabost proksimalnih mišića na rukama i nogama, kao i slabost mišića vrata i zdjelice. Slabost i bol u mišićima se može zamijeniti sa simptomima polimijalgije reumatike. Bolest se obično razvija  nekoliko mjeseci prije nego što bolesnik potraži pomoć liječnika, a u tom trenutku su obično zahvaćeni mišići kukova i natkoljenice te ramena i nadlaktica. Fini motorički pokreti koji ovise o snazi ​​distalnih mišića, kao što su: kopčanje košulje, šivanje ili pisanje zahvaćeni su samo u kasnoj fazi bolesti. Problemi s gutanjem (disfagija ždrijela i jednjaka) javljaju se u oko jedne trećine bolesnika s polimiozitisom i loš su prognostički znak. Disfonija (problemi s govorom) je također loš prognostički znak, ali se jako rijetko javlja. Očni mišići nikada nisu zahvaćeni ovom bolesti.

Izvanmišićne manifestacije bolesti

Slabost ždrijela i jednjaka može dovesti do aspiracijske pneumonije (upale pluća). Bolesnici s PM-om mogu imati sekundarnu slabost mišića prsnog koša i dijafragme. Bolesnici koji primaju imunosupresive imaju povećan rizik od infekcija. Također dolazi do razvoja intersticijskih bolesti pluća (grupa bolesti koje uzrokuju fibroza plućnog tkiva), a manifestiraju se suhim kašljem i otežanim disanjem.

Srčani poremećaji koji se javljaju u sklopu PM-a uključuju: poremećaje ritma, kongestivno zatajenje srca, perikarditis, plućnu hipertenziju i miokarditis.

Bolesnici mogu dobiti i artralgije ili artritis (bol ili upala zglobova). Artritis je obično simetričan, a uključuje koljena, zapešća i šake. U kasnom stadiju bolesti, osobito ako traje dugo vremena, depoziti kalcija se mogu pojaviti u mišićima, koži i vezivnom tkivu što se naziva kalcinoza.

Polimiozitis je povezan i s drugim bolestima vezivnog tkiva kao što su: sustavni eritemski lupus, reumatoidni artritis, mješovita bolest vezivnog tkiva, Sjögrenov sindrom, Raynaudov fenomen i sklerodmija.

Trudnoća može pogoršati znakove i simptome kod žena čija se bolest trenutno nalazi u aktivnoj fazi. Polimiozitis u aktivnoj fazi, također, može povećati rizik od preranog rođenja  djeteta ili spontanog pobačaja. Ako je bolest u remisiji, rizik nije toliko velik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]