Polimiozitis – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Polimiozitis (PM) je upalna mišićna bolest autoimunog podrijetla. Spada u skupinu mišićnih bolesti poznatijih kao upalne miopatije. Karakteriziraju ih kronična upala poprečnoprugastih mišića.

Što je PM i kod koga se javlja?

Polimiozitis (PM) je upalna mišićna bolest autoimunog podrijetla. Spada u skupinu mišićnih bolesti poznatijih kao upalne miopatije. Karakteriziraju ih kronična upala poprečnoprugastih mišića (mišići zaduženi za izvođenje pokreta) i mišićna slabost na obje strane tijela. Mišićna slabost je progresivnog tijeka, simetrične distribucije (zahvaćene obje strane tijela jednako), a počinje u proksimalnim mišićima (mišići najbliži trupu) što na kraju dovodi do poteškoća prilikom uspinjanja stepenicama, ustajanja iz sjedećeg položaja i podizanja tereta. No, kako bolest napreduje može doći i do zahvaćanja distalnih mišića (mišići dalje od trupa, kao što su oni na podlakticama, oko gležnjeva i na zapešću). PM se razvija tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Bolest je kroničnog tijeka što znači da postoje razdoblja egzacerbacije bolesti (razdoblje pojačanja simptoma) koje se nazva recidiv, ali i razdoblje minimalne pojave simptome ili bez njihove prisutnosti, poznato kao remisija bolesti. Bolesnici  s polimiozitisom također mogu oboljeti i od maligne bolesti (karcinoma), artritisa, mogu imati problema s disanjem, poteškoće prilikom gutanja i govora te srčane aritmije (nepravilan rad srca). Početno liječenje kortikosteroidima obično daje dobar odgovor. No, ukoliko izostane dobar odgovor na kortikosteroidnu terapiju treba posumnjati na malignu bolest u pozadini.

Bolest spada u autoimune poremećaje, u kojima imunološki sustav napada normalne tjelesne komponente. Normalno, imunološki sustav štiti svoje zdrave stanice od napada stranih tvari, kao što su bakterije i virusi. No, kod polimiozitisa nepoznat uzrok može djelovati kao okidač na imunološki sustav. Tada imunološki sustav počinje proizvoditi autoimuna antitijela (autoantitijela) koja napadaju vlastita tkiva. Većina bolesnika s PM pokazuje zamjetnu razinu antitijela u krvi. U laboratorijskim nalazima su karakteristične povišene vrijednosti mišićnih enzima, a za postavljenje dijagnoze koriste se i karakteristične promjene kao ektromiografija (EMG) i biopsija mišića.

Ukoliko je upalnim zbivanjem zahvaćena i koža, govorimo o dermatomiozitisu (DM). Ovi poremećaji se mogu javiti sami ili u sklopu drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva te uz zloćudne bolesti (karcinome).  Čitavu skupinu upalnih miopatija Bohan i Peter klasificirali su u šest entiteta: polimiozitis odraslih, dermatomiozitis odraslih, dermatomiozitis dječje dobi, polimiozitis ili dermatomiozitis povezani s drugim bolestima vezivnog tkiva, polimiozitis ili dermatomiozitis povezani s malignim bolestima i miozitis s inkluzijskim tijelima.

Polimiozitis se rijetko vidi kod osoba mlađih od 18 godina. U većini slučajeva se javlja u odraslih osoba i to u dobi između 31. i 60. godine života. Dvostruko češće obolijevaju  žene od muškaraca, a u SAD-u se primijetila veća učestalost kod osoba crne rase. Sve upalne miopatije su relativno rijetke bolesti, s pojavnošću od 2.2 nova slučaja na milijun stanovnika godišnje u Velikoj Britaniji i 6 novih bolesnika na milijun stanovnika godišnje u SAD-u.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Polimiozitis je bolest autoimunog podrijetla. Djelomično može biti i nasljedna bolest, a povezana je s pojavom antigena HLA razreda, kao što su: B8, DR3 i DRw52. Od mogućih uzroka bolesti često se navode i virusne infekcije uzrokovane: Citomegalovirusom (CMV), Coxsakievirusom B1, HIV-om, HTLV-1, hepatitisom B, virusom gripe, echovirusom i adenovirusom. Navedeni virusi dovode do promijene antigena na površini mišićnih vlakana, koji onda uzrokuju aktivaciju imunološkog sustava. Imunološki sustav proizvodi antitijela na poprečnoprugaste mišiće u tijelu na što upućuje nalaz određenih antitijela prisutnih u krvi ovih bolesnika (anti-Jo-1, sn-RNP, PM-1). Poznato je da pojedini lijekovi mogu uzrokovati miopatiju, kao što su: hidroksiklorokin, kolhicin, D-penicilamin, hidralazin, fenitoin i statini, ali izuzetno rijetko.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ispadanje kose shutterstock_2665923847

Kako izbjeći nuspojave prilikom liječenja minoksidilom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Anagena faza rasta kose shutterstock_2022568520

Minoksidil: provjereno rješenje u borbi protiv ispadanja kose

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Krvni tlak

Može li liječnik opće prakse promijeniti terapiju za povišeni krvni tlak ili je potreban pregled kardiologa?

Kirurško liječenje prostate shutterstock_2734047289

Kombinirani lijekovi za poboljšanje mokrenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSlobodno možemo reći da živimo u vrijeme kada su naše ljekarne, a i televizijski marketinški programi, pretrpani raznim biljnim preparatima za poboljšanje mokrenja ili, kako to bude jednostavnije i općenitije rečeno – za prostatu. Neki od tih biljnih preparata kombinacija su više sastojaka pa je, ako i postoji, teško odrediti kome pripisati terapijski učinak. Ovdje, […]

Nuspojava

Koja je alternativa navedenoj terapiji za povišeni tlak u slučaju nuspojava?

Miokarditis shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz koljena s rupturom prednjeg križnog ligamenta, oštećenjima meniska i hrskavice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?