Polimiozitis – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Polimiozitis (PM) je upalna mišićna bolest autoimunog podrijetla. Spada u skupinu mišićnih bolesti poznatijih kao upalne miopatije. Karakteriziraju ih kronična upala poprečnoprugastih mišića.

Što je PM i kod koga se javlja?

Polimiozitis (PM) je upalna mišićna bolest autoimunog podrijetla. Spada u skupinu mišićnih bolesti poznatijih kao upalne miopatije. Karakteriziraju ih kronična upala poprečnoprugastih mišića (mišići zaduženi za izvođenje pokreta) i mišićna slabost na obje strane tijela. Mišićna slabost je progresivnog tijeka, simetrične distribucije (zahvaćene obje strane tijela jednako), a počinje u proksimalnim mišićima (mišići najbliži trupu) što na kraju dovodi do poteškoća prilikom uspinjanja stepenicama, ustajanja iz sjedećeg položaja i podizanja tereta. No, kako bolest napreduje može doći i do zahvaćanja distalnih mišića (mišići dalje od trupa, kao što su oni na podlakticama, oko gležnjeva i na zapešću). PM se razvija tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Bolest je kroničnog tijeka što znači da postoje razdoblja egzacerbacije bolesti (razdoblje pojačanja simptoma) koje se nazva recidiv, ali i razdoblje minimalne pojave simptome ili bez njihove prisutnosti, poznato kao remisija bolesti. Bolesnici  s polimiozitisom također mogu oboljeti i od maligne bolesti (karcinoma), artritisa, mogu imati problema s disanjem, poteškoće prilikom gutanja i govora te srčane aritmije (nepravilan rad srca). Početno liječenje kortikosteroidima obično daje dobar odgovor. No, ukoliko izostane dobar odgovor na kortikosteroidnu terapiju treba posumnjati na malignu bolest u pozadini.

Bolest spada u autoimune poremećaje, u kojima imunološki sustav napada normalne tjelesne komponente. Normalno, imunološki sustav štiti svoje zdrave stanice od napada stranih tvari, kao što su bakterije i virusi. No, kod polimiozitisa nepoznat uzrok može djelovati kao okidač na imunološki sustav. Tada imunološki sustav počinje proizvoditi autoimuna antitijela (autoantitijela) koja napadaju vlastita tkiva. Većina bolesnika s PM pokazuje zamjetnu razinu antitijela u krvi. U laboratorijskim nalazima su karakteristične povišene vrijednosti mišićnih enzima, a za postavljenje dijagnoze koriste se i karakteristične promjene kao ektromiografija (EMG) i biopsija mišića.

Ukoliko je upalnim zbivanjem zahvaćena i koža, govorimo o dermatomiozitisu (DM). Ovi poremećaji se mogu javiti sami ili u sklopu drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva te uz zloćudne bolesti (karcinome).  Čitavu skupinu upalnih miopatija Bohan i Peter klasificirali su u šest entiteta: polimiozitis odraslih, dermatomiozitis odraslih, dermatomiozitis dječje dobi, polimiozitis ili dermatomiozitis povezani s drugim bolestima vezivnog tkiva, polimiozitis ili dermatomiozitis povezani s malignim bolestima i miozitis s inkluzijskim tijelima.

Polimiozitis se rijetko vidi kod osoba mlađih od 18 godina. U većini slučajeva se javlja u odraslih osoba i to u dobi između 31. i 60. godine života. Dvostruko češće obolijevaju  žene od muškaraca, a u SAD-u se primijetila veća učestalost kod osoba crne rase. Sve upalne miopatije su relativno rijetke bolesti, s pojavnošću od 2.2 nova slučaja na milijun stanovnika godišnje u Velikoj Britaniji i 6 novih bolesnika na milijun stanovnika godišnje u SAD-u.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Polimiozitis je bolest autoimunog podrijetla. Djelomično može biti i nasljedna bolest, a povezana je s pojavom antigena HLA razreda, kao što su: B8, DR3 i DRw52. Od mogućih uzroka bolesti često se navode i virusne infekcije uzrokovane: Citomegalovirusom (CMV), Coxsakievirusom B1, HIV-om, HTLV-1, hepatitisom B, virusom gripe, echovirusom i adenovirusom. Navedeni virusi dovode do promijene antigena na površini mišićnih vlakana, koji onda uzrokuju aktivaciju imunološkog sustava. Imunološki sustav proizvodi antitijela na poprečnoprugaste mišiće u tijelu na što upućuje nalaz određenih antitijela prisutnih u krvi ovih bolesnika (anti-Jo-1, sn-RNP, PM-1). Poznato je da pojedini lijekovi mogu uzrokovati miopatiju, kao što su: hidroksiklorokin, kolhicin, D-penicilamin, hidralazin, fenitoin i statini, ali izuzetno rijetko.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

UV zdračenje

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što je artroza?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Koliko dugo se uobičajeno nosi gips kod napuknuća patele kod djece i koje su preporučene aktivnosti, a što treba izbjegavati tijekom oporavka?