Fibromialgija – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uspješan program rehabilitacije ne uključuje samo multidisciplinarni tim stručnjaka (liječnik, psihoterapeut, fizioterapeut, radni terapeut…) s iskustvom u liječenju bolesti koštano-mišićnog sustava, već i razne oblike terapije, kao: lijekovi, kineziterapija – vježbanje, kognitivno bihevioralna terapija i to u vidu individualiziranog programa za svakog pacijenta.

Rehabilitacija

Važno je pratiti napredak bolesnika u rehabilitaciji, u vidu ispunjavanja zadanih ciljeva i “olakšanja” simptoma, a po potrebi i modificirati rehabilitacijske postupke kako bi se zadovoljile individualne potrebe bolesnika.

Modaliteti za redukciju bola uključuju: elektroterapiju, krioterapiju (terapija hladnoćom), toplinske procedure, lokalna i opća primjena analgetika (lijekova za bol), te kineziterapija (vježbanje). Modaliteti fizikalne terapije, osim na smanjenje boli kod fibromialgije, dovode i do poboljšanja općeg lokomotornog  (koštano-mišićnog) statusa. Važno je naučiti bolesnika kako i kada koristiti modalitete fizikalne terapije za liječenje boli u svakodnevnom životu, kao dio vlastitog programa održavanja.

Smanjenje boli se može ostvariti i davanjem lokalnog anestetika kao što je lidokain i to kod neuropatskih bolnih stanja (oštećenja živčanih struktura), ali ova opcija nije tradicionalno liječenje i može biti povezan s nuspojavama krvožilnog i živčanog sustava. U liječenju boli se koristimo i lijekovima za liječenje depresije.

Postupci vježbanja trebaju biti planirani na slijedeći način: uvijek započeti s manjim intenzitetom vježbi (lagano zagrijavanje prije vježbanja, vježbe fleksibilnosti i to najmanje 3 puta tjedno, istezanje nakon vježbanja), pa postepeno povećavati intenzitet i učestalost vježbanja do 5 puta tjedno, i to najmanje 20-30 minuta po treningu. Rezultati istraživanja su pokazala da pozitivni učinci vježbanja kod FM-je mogu biti na dugi rok, te da aeroban trening (oblik tjelesne aktivnosti kojim se aktivira velika grupa mišića, traje preko 20 minuta, a intenzitet se kreće od 60-80% maksimalne frekvencije srca; a tu ubrajamo: hodanje, trčanje, vožnja bicikla…) ima najbolje rezultate u terapiji ovih bolesnika.

Hidroterapija (terapija u vodi) omogućuje aerobni tip treninga i pridonosi fleksibilnosti, jačanju i istezanju trupa, ovaj oblik terapije se dobro podnosi i posebno  je koristan kod nekih bolesnika. Psihološki modeli uključuju: kognitivnu bihevioralnu terapiju (CBT), trening opuštanja, grupnu psihoterapiju i terapiju upravljanja stresom. Mnogi bolesnici s FM-jom imaju povišenu razinu stresa i osjećaj depresije, tjeskobe i frustracije. Glavne ideje kognitivno bihevioralne terapije su da terapeut i bolesnik rade zajedno u pronalaženju i rješavanju problema. Terapeut pomaže bolesnicima da nadvladaju poteškoće, u vidu mijenjanja svojih misli, ponašanja i emocija. CBT se može izvoditi 1-na-1 ili u grupi, s time da povoljan učinak kod ovih bolesnika se vidi već nakon 10 tretmana. Ova tehnika ima izrazito dobar učinak na smanjenje i kontrolu kronične boli, pridonosi strategiji suočavanja ovih bolesnika s boli i poboljšava ukupnu tjelesnu funkciju. Međutim, sam CBT nije pokazao prednost nad grupnim ili individualnim programom vježbanja i/ili edukacije ovih bolesnika.

Prognoza 

Istraživanja pokazuju da bolesnici liječeni multidisciplinarnim timom stručnjaka, uključujući: liječnika koji nadgleda plan liječenja i propisuje lijekove; fizioterapeuta koji pomaže s planom vježbanja i fizikalnom terapijom; psihoterapeuta koji nadgleda kognitivno bihevioralnu terapiju imaju najbolji ishod liječenja. Razvijanje individualiziranog plana liječenja, uključujući i potrebu za promjenom načina života, pomaže ovim bolesnicima da uspješno žive s fibromialgijom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li moguće da imam upalu pluća iako to nalazi ne pokazuju?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – trebam li otići na UZV?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]