Fibromialgija – 3 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je da liječnik porazgovara s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Cilj fizičkog pregleda je potvrditi dijagnozu, odnosno isključiti popratne sustavne bolesti, te prepoznati kada FM koegzistira, tj. kada je prisutna uz neku drugu bolest.

Osim bolnosti u točkama gdje se ispituje FM, uglavnom se neće naći nikakvog značajnijeg odstupanja u fizikalnom pregledu. Metoda palpacije specifičnih točaka (19 točaka) kod FM, i u slučaju bolnosti, pridodavanje svakoj točki jednog boda može detektirati bolesnika koji boluje od fibromialgije s visokom osjetljivošću i specifičnošću. Od ostalih simptoma važno je obratiti pažnju na umor, poremećaj spavanja, kao i kognitivne poteškoće, te bol u trbuhu, glavobolju i depresiju.

  • Specifične točke se palpiraju (ispituju) dominantnom rukom ispitivača, s njegovim palcem, pritiskom od 4 sekunde na svaku točku i jačinom pritiska od 4 kg. Ako je odgovor bolesnika “da”  za određenu točku, odnosno navodi da osjeća bol, tada svaka takva bolna točka dobije jedan bod, te se bodovi na kraju zbroje. Maksimalni broj bodova iznosi 19, koliko je i točaka. Također zamolimo bolesnika da ocjeni bol na skali od 0 (bez boli) do 10 (najgora bol) i zabilježimo svaki odgovor, a navedeni intenzitet (jakost) boli se može se pratiti tijekom vremena za procjenu odgovora na terapiju. Stupanj tjelesne boli na skali 0-19 skali ispitujemo u slijedećim dijelovima tijela (rameni obruč, kuk, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice na svakoj strani tijela, te gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh) i to u proteklih tjedan dana.
  • Druga skala koja nam pomaže u dijagnosticiranju FM-e je skala ozbiljnosti simptoma i to u vrijednosti od 0-9. Ispitujemo bolesnikov umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna tijekom proteklog tjedna s ocjenama od 0-3. S tim da: 0 znači nema problema, 1 = blagi problem (uglavnom manje važnosti ili s prekidima u pojavljivanju), 2 = umjereni problem, a 3 = ozbiljan, kontinuirani, problem koji ometa kvalitetu života bolesnika. Znači, svaki od ova tri navedena simptoma (umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna) ocijenimo od 0-3, te zbrojimo ocjene. Maksimalna ocjena je 9.
  • Treća i posljednja skala koju koristimo kod ovih bolesnika jest ispitivanje bolesnika jesu li iskusili bol ili grčeve u donjem dijelu trbuha, depresiju i glavobolje tijekom proteklih 6 mjeseci, s tim da se dobije po 1 bod za svaki pozitivan simptom, znači maksimalni broj bodova je 3.

Osim navedene tri skale koje su nam važan alat za dijagnozu FM, također nam je važno potvrditi da su simptomi prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca, a pacijent nema drugog poremećaja kojim bi inače objasnio svoje simptome.

Bodovi iz druge i treće skale se zbrajaju i dobije se broj od 0-12, a bodovi iz prve skale iznose 0-19. Bolesnik dobije dijagnozu fibromijalgije, ako na prvoj skali (specifične bolne točke) ima 7 ili više bodova od ukupno 19, a na drugoj i trećoj skali ma ukupno 5 ili više bodova od maksimalnih 12; ili ako na prvoj skali ima 3-6 bolnih točaka, a zbrojeni rezultat druge i treće skale iznosi 9 ili više; a simptomi trebaju biti prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca i bolesnik ne smije imati drugi poremećaj koji bi inače objasnio njegovu bol.

Nakon završenog zbrajanja bodova, treba pogledati ​​neurološki i koštano-mišićni status ovih bolesnika, odnosno  prisutnost oteklina, deformitetima, eritema (crvenila na koži), ispitati hod bolesnika, raspon opsega pokreta i eventualno postojanje strukturne asimetrije. Iako ne postoji laboratorijski test koji bi potvrdio dijagnozu fibromialgije, može se napraviti kompletna krvna slika, sedimentacija, kao i testovi funkcije štitnjače (hormoni štitnjače) da bi se isključile druge bolesti i stanja koji mogu imati slične simptome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest srca shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto se tiče drugih vrsta karcinoma, šira Mendelova randomizacijska studija otkrila je umjereno povećan rizik od karcinoma glave i vrata, jednjaka i kolorektalnog karcinoma, ali ne i signal za karcinom dojke. Uzimajući sve ovo zajedno, dokaze o štetnosti, barem od blagog pijenja, prilično je teško utvrditi. Blagi učinci uočavaju se u opservacijskim studijama, ali opservacijske […]

PSA vrijednosti shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Šećer shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz koljena s rupturom prednjeg križnog ligamenta, oštećenjima meniska i hrskavice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]