Fibromialgija – 3 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je da liječnik porazgovara s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Cilj fizičkog pregleda je potvrditi dijagnozu, odnosno isključiti popratne sustavne bolesti, te prepoznati kada FM koegzistira, tj. kada je prisutna uz neku drugu bolest.

Osim bolnosti u točkama gdje se ispituje FM, uglavnom se neće naći nikakvog značajnijeg odstupanja u fizikalnom pregledu. Metoda palpacije specifičnih točaka (19 točaka) kod FM, i u slučaju bolnosti, pridodavanje svakoj točki jednog boda može detektirati bolesnika koji boluje od fibromialgije s visokom osjetljivošću i specifičnošću. Od ostalih simptoma važno je obratiti pažnju na umor, poremećaj spavanja, kao i kognitivne poteškoće, te bol u trbuhu, glavobolju i depresiju.

  • Specifične točke se palpiraju (ispituju) dominantnom rukom ispitivača, s njegovim palcem, pritiskom od 4 sekunde na svaku točku i jačinom pritiska od 4 kg. Ako je odgovor bolesnika “da”  za određenu točku, odnosno navodi da osjeća bol, tada svaka takva bolna točka dobije jedan bod, te se bodovi na kraju zbroje. Maksimalni broj bodova iznosi 19, koliko je i točaka. Također zamolimo bolesnika da ocjeni bol na skali od 0 (bez boli) do 10 (najgora bol) i zabilježimo svaki odgovor, a navedeni intenzitet (jakost) boli se može se pratiti tijekom vremena za procjenu odgovora na terapiju. Stupanj tjelesne boli na skali 0-19 skali ispitujemo u slijedećim dijelovima tijela (rameni obruč, kuk, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice na svakoj strani tijela, te gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh) i to u proteklih tjedan dana.
  • Druga skala koja nam pomaže u dijagnosticiranju FM-e je skala ozbiljnosti simptoma i to u vrijednosti od 0-9. Ispitujemo bolesnikov umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna tijekom proteklog tjedna s ocjenama od 0-3. S tim da: 0 znači nema problema, 1 = blagi problem (uglavnom manje važnosti ili s prekidima u pojavljivanju), 2 = umjereni problem, a 3 = ozbiljan, kontinuirani, problem koji ometa kvalitetu života bolesnika. Znači, svaki od ova tri navedena simptoma (umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna) ocijenimo od 0-3, te zbrojimo ocjene. Maksimalna ocjena je 9.
  • Treća i posljednja skala koju koristimo kod ovih bolesnika jest ispitivanje bolesnika jesu li iskusili bol ili grčeve u donjem dijelu trbuha, depresiju i glavobolje tijekom proteklih 6 mjeseci, s tim da se dobije po 1 bod za svaki pozitivan simptom, znači maksimalni broj bodova je 3.

Osim navedene tri skale koje su nam važan alat za dijagnozu FM, također nam je važno potvrditi da su simptomi prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca, a pacijent nema drugog poremećaja kojim bi inače objasnio svoje simptome.

Bodovi iz druge i treće skale se zbrajaju i dobije se broj od 0-12, a bodovi iz prve skale iznose 0-19. Bolesnik dobije dijagnozu fibromijalgije, ako na prvoj skali (specifične bolne točke) ima 7 ili više bodova od ukupno 19, a na drugoj i trećoj skali ma ukupno 5 ili više bodova od maksimalnih 12; ili ako na prvoj skali ima 3-6 bolnih točaka, a zbrojeni rezultat druge i treće skale iznosi 9 ili više; a simptomi trebaju biti prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca i bolesnik ne smije imati drugi poremećaj koji bi inače objasnio njegovu bol.

Nakon završenog zbrajanja bodova, treba pogledati ​​neurološki i koštano-mišićni status ovih bolesnika, odnosno  prisutnost oteklina, deformitetima, eritema (crvenila na koži), ispitati hod bolesnika, raspon opsega pokreta i eventualno postojanje strukturne asimetrije. Iako ne postoji laboratorijski test koji bi potvrdio dijagnozu fibromialgije, može se napraviti kompletna krvna slika, sedimentacija, kao i testovi funkcije štitnjače (hormoni štitnjače) da bi se isključile druge bolesti i stanja koji mogu imati slične simptome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?