Fibromialgija – 3 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je da liječnik porazgovara s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Cilj fizičkog pregleda je potvrditi dijagnozu, odnosno isključiti popratne sustavne bolesti, te prepoznati kada FM koegzistira, tj. kada je prisutna uz neku drugu bolest.

Osim bolnosti u točkama gdje se ispituje FM, uglavnom se neće naći nikakvog značajnijeg odstupanja u fizikalnom pregledu. Metoda palpacije specifičnih točaka (19 točaka) kod FM, i u slučaju bolnosti, pridodavanje svakoj točki jednog boda može detektirati bolesnika koji boluje od fibromialgije s visokom osjetljivošću i specifičnošću. Od ostalih simptoma važno je obratiti pažnju na umor, poremećaj spavanja, kao i kognitivne poteškoće, te bol u trbuhu, glavobolju i depresiju.

  • Specifične točke se palpiraju (ispituju) dominantnom rukom ispitivača, s njegovim palcem, pritiskom od 4 sekunde na svaku točku i jačinom pritiska od 4 kg. Ako je odgovor bolesnika “da”  za određenu točku, odnosno navodi da osjeća bol, tada svaka takva bolna točka dobije jedan bod, te se bodovi na kraju zbroje. Maksimalni broj bodova iznosi 19, koliko je i točaka. Također zamolimo bolesnika da ocjeni bol na skali od 0 (bez boli) do 10 (najgora bol) i zabilježimo svaki odgovor, a navedeni intenzitet (jakost) boli se može se pratiti tijekom vremena za procjenu odgovora na terapiju. Stupanj tjelesne boli na skali 0-19 skali ispitujemo u slijedećim dijelovima tijela (rameni obruč, kuk, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice na svakoj strani tijela, te gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh) i to u proteklih tjedan dana.
  • Druga skala koja nam pomaže u dijagnosticiranju FM-e je skala ozbiljnosti simptoma i to u vrijednosti od 0-9. Ispitujemo bolesnikov umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna tijekom proteklog tjedna s ocjenama od 0-3. S tim da: 0 znači nema problema, 1 = blagi problem (uglavnom manje važnosti ili s prekidima u pojavljivanju), 2 = umjereni problem, a 3 = ozbiljan, kontinuirani, problem koji ometa kvalitetu života bolesnika. Znači, svaki od ova tri navedena simptoma (umor, kognitivnu disfunkciju i poremećaj sna) ocijenimo od 0-3, te zbrojimo ocjene. Maksimalna ocjena je 9.
  • Treća i posljednja skala koju koristimo kod ovih bolesnika jest ispitivanje bolesnika jesu li iskusili bol ili grčeve u donjem dijelu trbuha, depresiju i glavobolje tijekom proteklih 6 mjeseci, s tim da se dobije po 1 bod za svaki pozitivan simptom, znači maksimalni broj bodova je 3.

Osim navedene tri skale koje su nam važan alat za dijagnozu FM, također nam je važno potvrditi da su simptomi prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca, a pacijent nema drugog poremećaja kojim bi inače objasnio svoje simptome.

Bodovi iz druge i treće skale se zbrajaju i dobije se broj od 0-12, a bodovi iz prve skale iznose 0-19. Bolesnik dobije dijagnozu fibromijalgije, ako na prvoj skali (specifične bolne točke) ima 7 ili više bodova od ukupno 19, a na drugoj i trećoj skali ma ukupno 5 ili više bodova od maksimalnih 12; ili ako na prvoj skali ima 3-6 bolnih točaka, a zbrojeni rezultat druge i treće skale iznosi 9 ili više; a simptomi trebaju biti prisutni na sličnoj razini najmanje 3 mjeseca i bolesnik ne smije imati drugi poremećaj koji bi inače objasnio njegovu bol.

Nakon završenog zbrajanja bodova, treba pogledati ​​neurološki i koštano-mišićni status ovih bolesnika, odnosno  prisutnost oteklina, deformitetima, eritema (crvenila na koži), ispitati hod bolesnika, raspon opsega pokreta i eventualno postojanje strukturne asimetrije. Iako ne postoji laboratorijski test koji bi potvrdio dijagnozu fibromialgije, može se napraviti kompletna krvna slika, sedimentacija, kao i testovi funkcije štitnjače (hormoni štitnjače) da bi se isključile druge bolesti i stanja koji mogu imati slične simptome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upala mjehura shutterstock_2536789481

Najčešći uzročnik mokraćnih infekcija – Escherichia coli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEscherichia (čit. – ešerihija) coli je najčešći uzročnik mokraćnih infekcija donjeg mokraćnog sustava. To je crijevna bakterija nazvana po svom otkrivatelju. Najčešći oblik bolesti koja nastaje kao posljedica mokraćne infekcije jest upala mokraćnog mjehura (lat. cystitis). Najčešći uzročnik tih infekcija je bakterija za koju smo svi mnogo puta do sada čuli. Zove se Escherichia coli […]

Beta-glukan shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Hematolog

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Topiva vlakna shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

seksulani odnos

Što može uzrokovati dugotrajne sistemske simptome nakon rizičnog spolnog odnosa uz uredne nalaze?

Kanabis shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Upit o ponovnom uvođenju metotreksata

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Pojašnjenje operativnog zahvata potkoljenice

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]