Fibromialgija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kronična mišićna bol raširena po cijelom tijelu je primarni simptom fibromialgije.

Kod većine bolesnika s fibromialgijom se javljaju i neki od idućih simptoma: umor koji može biti srednjeg do jakog inteziteta, poremećaji spavanja, preosjetljivost na dodir, svjetlo i zvuk , kao i kognitivne poteškoće (smetnje s učenjem, koncentracijom, čitanjem, razumijevanjem, odnosno smetnje viših moždanih funkcija).

Osim gore navedenih simptoma fibromialgije kod ovih bolesnika je zabilježena učestalija pojavnost i nekih drugih bolesti i stanja poput: sindroma iritabilnog crijeva, sistemskog lupusa eritematozusa  i artritisa.

Bol
Bol kod fibromialgije je kronična po trajanju, što znači da je prisutna dulje od 3 mjeseca. Raširena je po cijelom tijelu, tj. može migrirati po svim dijelovima tijela, a po intezitetu varira od srednje do izrazite bolnosti. Da bi se smatrala raširena, bol se mora pojaviti na obje strane tijela i to iznad i ispod struka. Ovi bolesnici često opisuju bol kao tupu i duboku po karakteru, isključivo mišićnog podrijetla, a ponekad i kao “trzanje” u mišiću. 

Neurološki simptomi poput pojave trnaca u ekstremitetima (rukama i nogama), te žarenje u mišićima su često prisutni i dodatno uzrokuju nelagodu ovim bolesnicima. Intezitet (jačina) boli i ukočenost je često izraženija ujutro. Otegotne okolnosti prisutne kod ovih bolesnika kao: hladno/vlažno vrijeme, loša kvaliteta sna, fizički i mentalni umor, prekomjerna tjelesna aktivnost  ili druga krajnost kao tjelesna neaktivnos , anksioznost i stres, dodatno utječu na  intezitet bola.

Bol se ispituje na 19 različitih dijelova tijela(rameni obruč, kukovi, čeljust, nadlaktice, natkoljenice, podlaktice i potkoljenice sa svake strane tijela; kao i gornji i donji dio leđa, prsa, vrat i trbuh).

Umor
U današnjem vremenu, mnogi se ljudi žale na umor, međutim, umor kod FM-e je puno više od umora poslije jednog napornog radnog dana ili nakon loše prospavane noći. Umor kod FM-e je sveobuhvatan i može utjecati na radne, osobne, socijalne i obrazovne aktivnosti. Bolesnici opisuju umor kao duboku iscrpljenost i lošu opću kondiciju (izdržljivost).

Problemi sa spavanjem
Prilikom dubokog sna dolazi do njegovog stalnog prekida od „eksplozija„ moždane aktivnosti , te je smanjena količina vremena provedena u dubokom snu.

Druge bolesti i stanja prisutne kod bolesnika s fibromialgijom
Od drugih bolesti i stanja, kod bolesnika s FM, se češće javljaju: upalna bolest crijeva, glavobolje i migrene, sindrom nemirnih nogu (pojava neugodnih senzacija poput mravinjanje, bockanje, grčenje, trnjenje ili čak boli, koje izazivaju prekomjernu potrebu za pomicanjem nogu), kognitivne poteškoće (smetnje s učenjem, koncentracijom, čitanjem, razumijevanjem, odnosno smetnje viših moždanih funkcija), osjetljivost kože i pojava osipa, suhoća očiju i usta, anksioznost, depresija, zujanje u ušima , vrtoglavica, problemi s vidom, Raynaudov sindrom i neurološki simptomi.

Općenito možemo reći da FM ne dovodi do drugih stanja ili bolesti. No, simptomi vezani uz fibromialgiju poput boli, umora i loše kvalitete sna mogu ometati kvalitetu života ovih bolesnika u vidu smanjene funkcionalnosti kod kuće i na poslu. Također, pojava frustracije može dovesti do depresije i anksioznosti povezanih sa zdravljem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]