Difuzna idiopatska skeletna hiperostoza (DISH) – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Najčešće tegobe bolesnika s DISH-om su: zakočenost, najčešće u prsnoj kralježnici, bol i gubitak opsega pokreta. Ukoliko imate neke od simptoma DISH-a bilo bi dobro otići kod svog obiteljskog liječnika koji će vas nakon početne procjene uputiti specijalistu poput fizijatra ili reumatologa.

Bolesnik bi se obavezno trebao javiti liječniku ukoliko razvije neke od slijedećih tegoba:

  • otežano gutanje ili promjene osjeta (kao što su utrnulost ili trnci) u rukama ili nogama
  • znakove oštećenja kralježnične moždine u vidu poteškoća s hodanjem, nemogućnost kontrole stolice ili mokrenja, kao i gubitak osjeta u preponama. No, ovi simptomi su ipak rijetkost.

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Vašeg liječnika će generalno zanimati: koliko simptomi traju, jesu li izraženiji ujutro, je li se pojačavaju u mirovanju ili aktivnosti, kad ste ih prvi puta primijetili, što ih pogoršava, a što umanjuje, koje druge bolesti imate, uzimate li kakve lijekove, te jeste li ikada imali nesreću ili ozljede koje bi mogle imati vezu s trenutnim tegobama sustava za kretanje. Dok čekate pregled kod liječnika specijalista možete pokušati s primjenom topline na zahvaćena područja ili uzeti lijekove za bol poput paracetamola (Lupoceta) ili ibuprofena (Neofena).

DISH uzrokuje bol na mjestu zahvaćene tetive ili ligamenta, odnosno gdje se navedene strukture pripajaju uz kost. Testovi koji se mogu koristiti za dijagnozu DISH-a obuhvaćaju: radiološke i laboratorijske pretrage.

Radiološke pretrage:

  • roendgen (RTG) – ovom pretragom se može vidjeti kalcifikacija duž kostiju kralježnice (kralježaka). Kalcifikati mogu izgledati kao vosak koji curi niz kralješke. Torakalni kralješci su zahvaćeni u 100% ovih bolesnika, lumbalni kralješci u 68 do 90%, a vratni u 65-78% oboljelih. Okoštavanje ligamenta se češće javlja na desnoj strani u torakalnoj (prsnoj) kralježnici budući da se s lijeve nalazi aorta. Osim na kralježnici okoštavanja nalazimo na mjestima gdje se tetive i ligamenti vežu za kost (enteze). Najčešća mjesta gdje nalazimo ove promjene su sjedna kvrga i veliki trohanter bedrene kosti (iznad zgloba kuka).
  • kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) – ove pretrage koristimo rijetko, odnosno samo ako želimo isključiti bolesti i stanja koje mogu izazvati slične znakove i simptome kao DISH, primjerice ankilozantni spondilitis.

Laboratorijski nalazi

Generalno ne treba raditi laboratorijske testove kod ovih bolesnika. Povišen odnos glukoze u krvi nije toliko povezan s ovom bolešću kao s dijabetesom. Laboratorijske pretrage nam mogu pomoći ukoliko sumnjamo na neku drugu bolest.

Diferencijalna dijagnoza

Od ostalih bolesti koje mogu imati slične simptome kao DISH ubrajamo različite spondiloartritise, posebno ankilozantni spondilitis, hipervitaminoza A (visoke vrijednosti vitamina A u krvi), hipofosfatemija (manjak fosfora u krvi), hipoparatireoidizam (manjak PTH hormona iz štitnjače) i druge.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?