Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled.Od upalnih bolesti mišića, dermatomiozitis (DM) je najlakše prepoznati.
Dijagnoza bolesti
Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Od upalnih bolesti mišića, dermatomiozitis (DM) je najlakše prepoznati, zbog karakterističnog osipa kože koji se javlja u sklopu ove bolesti. Ponekad i sam osip može sugerirati dijagnozu DM-a, čak i ako se još nije pojavila mišićna slabost kod bolesnika.
Laboratorijski nalazi
Vrijednosti mišićnih enzima često su povišene tijekom dermatomiozitisa (DM). Najosjetljiviji od mišićnih enzima jest kreatin-kinaza (CK), ali i vrijednosti drugih enzima kao aspartat aminotransferaze (AST) ili mliječne dehidrogenaze (LDH ) također mogu biti povišene u krvi. Osim enzima, u krvi možemo naći i povišene vrijednosti određenih antitijela kao miozitis specifično antitijelo (MSAS). Navedeno antitijelo se javlja u oko 30% svih bolesnika s dermatomiozitisom ili polimiozitisom. Čest nalaz u bolesnika s dermatomiozitisom jesu i pozitivna antinuklearna antitijela (ANA). Pojedina antitijela su povezana s određenim tipom DM-a ili sugeriraju povezanost DM s drugim bolestima. Tako npr. ant-Mi-2 antitijelo je vrlo specifično za klasični oblik DM-a i predstavlja relativno dobru prognozu bolesti, dok anti-jo-1 antitijelo se javlja u bolesnika i s polimiozitisom i dermatomiozitisom kod kojih je izražena zahvaćenost pluća u vidu intersticijske bolesti pluća, Raynaudov fenomen i artritis. Jedno istraživanje sugerira kako je antitijelo p-155 izrazito povezano s pojavom karcinoma kod bolesnika s dermatomiozitisom.
Radiološke pretrage:
Magnetna rezonancija (MR) može biti jako korisna u procjenjivanju prisutnosti upale mišića kod bolesnika bez simptoma mišićne slabosti. Također može poslužiti i kao vodič u odabiru mjesta za biopsiju mišićnog tkiva. Rendgenske slike (RTG) se mogu napraviti u trenutku postavljanja dijagnoze i kada se simptomi razviju, te nam mogu koristiti u praćenju bolesti. Može se napraviti i radiološka pretraga jednjaka radi procjene smanjenja funkcije gutanja. Elektromiografija (EMG) je sredstvo za otkrivanje upale mišića i procjenu mišićne funkcije, te može biti korisna pretraga u odabiru mjesta za biopsiju mišića, no ukoliko se napravi MR pretraga EMG nam i nije toliko značajan. Kompjuterizirana tomografija (CT) je korisna pretraga u procjeni potencijalne malignosti koja bi mogla biti povezana s dermatomiozitisom.
Biopsija mišića je pretraga kojom se mali komad mišićnog tkiva kirurški ukloni za laboratorijsku analizu. U dermatomiozitisu upalne stanice okružuju i oštećuju kapilarne krvne žile u mišićima. Biopsija mišića može otkriti upalu u mišićima ili druge abnormalnosti kao što su oštećenja ili infekcije. Uzorak tkiva se može ispitati i na prisustvo antitijela i na poremećaj mišićnih enzima.
Diferencijalna dijagnoza
Dermatomiozitis je puno lakše dijagnosticirati kada se pojave klasični simptomi poput kožnog osipa i potkožnih kalcifikacija. Bolesti koje mogu izgledati slično kao DM su:
- sistemski eritemski lupus (SLE) – no ovdje je kožni osip malo drugačijeg izgleda i distribucije, što znači da zahvaća druge dijelove kože nego DM,
- sustavna skleroza, reumatoidni artritis i Sjogrenov sindrom – no u DM-u je slabost mišića jače izražena,
- i polimiozitis i dermatomiozitis mogu biti povezani s drugim autoimunim bolestima, kao što su: miastenia gravis, Hashimotov tireoiditis i sistemske skleroza; te s pojavom karcinoma koji se javlja u oko 10-20% pacijenata s dermatomiozitisom, posebice kod starijih bolesnika,
- karcinom dojke, pluća, jajnika i želuca su najčešći karcinomi koji se javljaju uz ovu bolest.
Ukoliko bolesnik primijeti neke od znakova i simptoma povezanih s dermatomiozitisom, treba se javiti svom liječnika za procjenu stanja i postavljanje dijagnoze. Ukoliko već postoji utvrđena dijagnoza, tada se treba redovito kontrolirati kod liječnika specijalista.
23.12.2015
