Bolno stopalo – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Hallux Rigidus („ukočeni nožni palac“)

Učestalost.

Hallux rigidus ili u doslovnom prijevodu „ukočeni nožni palac“ je najčešća artrotska promjena stopala i pojavljuje se u oko 2,5 posto populacije starije od 50 godina. Dva puta se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. U rijetkim slučajevima, hallux rigidus se javlja istodobno s hallux valgusom, te se nerijetko javlja na oba stopala.

Uzroci nastanka.

Hallux rigidus je progresivno degenerativno stanje koje se javlja u zglobu palca stopala. U većini slučajeva je hallux rigidus nepoznatog uzroka, no vjerojatno nastaje zbog kombinacije više faktora, i nešto više od dvije trećine bolesnika ima genetsku predispoziciju za pojavu hallux rigidusa. Smatra se da trauma u stopalu i oštećenje zglobne hrskavice u zglobu palca stopala povećavaju rizik od razvoja halluxa rigidusa. Patofiziološki mehanizmi uključuju promjene u metabolizmu hrskavice, eroziju zglobne hrskavice i stvaranje osteofita (koštanih izdanaka).

Simptomi.

Bolesnici obično opisuju smanjenu pokretljivost palca u nozi s bolovima koji se pogoršavaju u vezi s opterećenjem, poput hodanja po stepenicama, trčanja ili skijanja. U nekim se slučajevima bolovi javljaju na bočnom dijelu stopala ili čak mogu biti prisutni i trnci u nožnom palcu. Bolesnici traže liječničku pomoć najčešće zbog ukočenosti i bolova u nožnom palcu, ali ponekad i zbog tegoba pri hodu.

Dijagnoza.

Priliko pregleda treba misliti na slijedeće:

  • Pri pregledu stopala treba obratiti pažnju na bilo kakvo oticanje, crvenilo, toplinu zgloba ili neusklađenost u zglobu. Misliti na osteofite (koštane izdanke).
  • Ispitati pokretljivost zgloba palca stopala i to posebno u vezi s dorzifleksijom (pokretanje palca put gore). Bol i krepitacije tijekom pokreta mogu ukazivati ​​na hallux rigidus s osteoartritisom zgloba.
  • U slučaju sumnje na halux rigidus treba napraviti RTG snimku s opterećenjem.
  • Hallux rigidus se klasificira prema opsegu kretanji, kliničkim i radiološkim nalazima. Dostupni su brojni klasifikacijski sustavi, od kojih je Coughlinova metoda najviše korištena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]