Bolno stopalo – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bolesnik obično opisuje žareču, probadajuću bol pod prednjim djelom stopala sa širenjem u nožnim prstima. Može se pojaviti i osjećaj hodanja po kamenčićima.

Što je bolno stopalo?

Bolovi u stopalu su česta pojavnost u ambulantama liječnika obiteljske medicine. Procjenjuje se da oko 20-ak posto osoba odrasle dobi imaju navedene tegobe. Žene su pogođene u većoj mjeri, a odabir cipela je jedan od važnih čimbenika koji tome doprinosi. Sugerira se da dugotrajna bol u stopalima povećava rizik za pad zbog problema s ravnotežom, a navedeno je posebno izraženo u starijoj populaciji. Liječenje obično nije operativno, barem u početku, i uključuje korekciju cipela s ulošcima, ortozama, lijekovima protiv bolova i injekcijama kortikosteroida.

Mortonova bolest.

Mortonova metatarsalgija ili neurom (čvor na živcu) uključuje zadebljanje ili širenje osjetnog živca u prednjem dijelu stopala prije nego što se proširi na prste stopala. Učestalost je od 16 do 29 na 100 000 ljudi kod muškaraca i žena. Češće se javlja kod ljudi srednje dobi, te na oba stopala.
Mortonova metatarsalgija je degenerativna neuropatija uslijed produljene kompresije i iritacije interdigitalnog živca, koji je stisnut prema krajevima ligamenata prilikom podizanjem nožnih prstiju. Najčešći lokalizacija obično uključuje interdigitalni živac između treće i četvrte metatarzalne kosti jer je taj prostor skučen, ali mogu biti zahvaćeni i živci između ostalih metatarzalnih kostiju, što je rjeđe. Prihvaćene teorije su: ponavljajući stres prednjeg dijela stopala (kao u nogometu, trčanju i baletu), upala intermetatarzalne burze, kompresija dubokog poprečnog intermetatarzalnog ligamenta i nedostatna cirkulacija u samome živcu.

Simptomi.

Bolesnik obično opisuje žareču, probadajuću bol pod prednjim djelom stopala sa širenjem u nožnim prstima. Može se pojaviti i osjećaj hodanja po kamenčićima. Mjesto boli ovisi o tome koji je interdigitalni živac zahvaćen, a bol se pojačava pri aktivnosti i kompresiji, na primjer kada se koriste usko pripijene cipele. Zahvaćeni nožni prsti mogu imati smanjenje osjeta i trnce.

Dijagnoza.

Pregled bolesnika bi trebao uključivati iduće elemente:

  •  Stopalo treba pregledati u stojećem položaju i primijetite bilo kakva odstupanja, primjerice misliti na znakove upale.
  • Molderov znak: ispitivač stisne preko prednjeg dijela stopala s jedne na drugu stranu. Pozitivni znak se čuje zvučnim škljocanjem, ali prije svega intenzivnim širenjem boli na donjoj strani stopala s mogućim trnjenjem zahvaćenih prstiju.
  • Lokalno ubrizgavanje 1-2 mililitara lokalnog anestetika u zahvaćeni intermetatarzalni prostor (prostor između prstiju stopala) osigurava ublažavanje simptoma.

U slučaju sumnjive dijagnoze, ultrazvuk ili magnetska rezonancija mogu biti od koristi, posebno za isključivanje drugih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?