Bol – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pri liječenju maligne boli stav je kako je liječnik aktivni sudionik u liječenju, dok je pacijent više pasivni sudionik, odnosno “primatelj njege”…

Liječenje maligne boli

Pri liječenju maligne boli stav je kako je liječnik aktivni sudionik u liječenju, dok je pacijent više pasivni sudionik, odnosno “primatelj njege”.

Glavni ciljevi pri liječenju ove vrste bola su:

Mirna i planirana okolina za pacijenta, kao i kontinuitet skrbi za bolesnika od samog trenutka postavljanja dijagnoze bolesti. Važno je i da bolesnik ima pristup psihologu ili nekom drugom savjetniku.
Analgetici se daju u cilju ukupnog olakšanja boli.
U prvu ruku se koristi paracetamol i/ili NSAID (nesteroidni protupalni lijekovi), posebice ako je prisutna upala u kostima kao posljedica metastaza.

U drugu ruku se koriste oralni opioidni analgetici kratkog djelovanja, kao npr. morfij 5-10 mg do šest puta dnevno s tim da se prvih nekoliko dana postepeno povećava doza, do efektivne doze za bolesnika, s kojom se postiže smanjenje bola. Nakon toga se prelazi na dugodjelujući preparat morfija u istoj efektivnoj dozi, ali svega dva puta dnevno.

Pojedini preparati morfija kao oksikodon 10-20mg, dva puta dnevno, se mogu koristiti kao početna terapija bez titracije doze preparatima kratkog djelovanja.

Ukoliko bolesnik ima poteškoću s gutanjem tada se koriste injekcije morfija ili oksikodona ili alternativno flasteri fentanila.

Poremećaj disanja koji je značajna i ozbiljna nuspojava opijoidnih lijekova se obično ne susreće kod ovih bolesnika budući da se lijek koristi kontinuirano i duže vrijeme.

Ukoliko su zajedno prisutne nociceptivna i neuropatsku bol postoji analgetik koji može pomoći u liječenju oba tipa, kao npr. tapentalol.

Ponekada opioidi mogu uzrokovati delirij ili zbunjenost, te se u tu svrhu koristi antispihotik risperidon. Navedeni lijek smanjuje simptome delirija i zbunjenosti.

Unatoč navedenom liječenju ponekad se može javiti ”extra – bolno stanje” koje se liječi s dodatnom dozom morfina cca oko 1/6 od dnevne doze koju bolesnik uzima na usta ili putem injekcija. Opcije za smanjenje ovih napada bola su kratko- i brzo djelujući preparati morfina kao npr. pastile za apsorpciju u usnoj sluznici.

Antiemetici (lijekovi za suzbijanje povraćanja) se koriste uvijek kada se započne s liječenjem opioida.

Prevencija opstipacije

Opstipacija (zatvor) je česta nuspojava opioidnih lijekova zato se uvijek u tu svrhu moraju zajedno koristiti lijekovi za lakšu probavu. Laktuloza je najčešći izbor. Sredstva u obliku praha se ne propisuju budući da dovode do dodatnog zatvora kako je unos tekućine često smanjen u ovih bolesnika.ž

Kortikosteroidi

Koristi se za bolove u kostima, bol u trbuhu, neurogene boli zbog metastaza, glavobolje koje su posljedica tumora u mozgu.

Pumpe za bol se postavljaju rijetko i to mora biti u posebno specijaliziranim klinikama za bol.
Koštane metastaze također se mogu tretirati s radioterapijom odnosno zračenjem ili  radioaktivnim stroncijem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]