Bol – 11. dio – Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja…

Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja putem:

  • provesti psihološku procjenu putem razgovora o simptomima, stresnim situacijama, obiteljskoj povijesti, pitati o strahovima ili brigama, problemima u odnosima i slično
  • ispuniti psihološki upitnik (HADS – Hospital Anxiety and Depression Scale; bolnički upitnik o tjeskobi i depresiji) ili neke druge
  • ispitati konzumaciju alkoholu ili droga

Kriteriji za dijagnozu:

  • jedan ili više somatskih simptoma koji su uznemirujući ili dovode do problema s funkcioniranjem svakodnevnog života
  • prekomjerne i trajne misli o ozbiljnosti simptoma, visoka razina tjeskobe povezana s brigom oko simptoma, ili ukoliko bolesnik posvećuje previše vremena i energije svojim simptomima
  • trajanje navedenih simptoma dulje od 6 mjeseci

U diferencijalnu dijagnozu ubrajamo: posljedice seksualnog zlostavljanja, poremećaji razvoja, generalizirani anksiozni poremećaj, ADHD i slično.

Liječenje

Cilj liječenja je poboljšanje simptoma i povećanje funkcioniranja u svakodnevnom životu. Psihoterapija, posebno kognitivna bihevioralna terapija, može biti korisna za ovaj poremećaj, a ponekad se mogu koristiti i lijekovi.

Psihoterapija

Budući da fizički simptomi mogu biti povezani sa psihološkim stresom i visokom razinom anksioznosti, psihoterapija – tzv. “razgovor terapija” – može pomoći u poboljšanju fizičkih simptoma.

Kognitivna bihevioralna terapija može pomoći na slijedeći način: ispitati i prilagoditi uvjerenja i očekivanja o zdravlju i tjelesnim simptomima bolesnika; smanjiti stres; naučiti kako se nositi s fizičkim simptomima; smanjiti zaokupljenost simptoma; poboljšati svakodnevno funkcioniranje kod kuće, na poslu, u odnosima i društvenim situacijama; depresiju.

Obiteljska terapija također može biti korisna uvidom u obiteljske odnose bolesnika i poboljšanje istih, kao i dati podršku obitelji u svakodnevnom funkcioniranju.

Lijekovi

Antidepresivni lijekovi mogu pomoći smanjiti simptome povezane s depresijom i boli koji se često javljaju kod ovog sindroma.

Ako jedan lijek ne funkcionira kod bolesnika, liječnik može preporučiti prelazak na drugi lijek ili kombinirati određene lijekove. Liječenje može potrajati nekoliko tjedana nakon početnog uzimanja lijeka/lijekova prije nego se primijeti poboljšanje.

Razumno uzimanje lijekova za bol (analgetika)

U prevenciju ubrajamo: što ranije liječenje anksioznosti ili depresije, redovita tjelovježba, tehnike opuštanja i slično.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječenje boli u mišićima

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Mialgija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Olanzapin

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Bol

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Bol

Bol u glavi – molim savjet

Koljeno

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?