Bol – 11. dio – Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja…

Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja putem:

  • provesti psihološku procjenu putem razgovora o simptomima, stresnim situacijama, obiteljskoj povijesti, pitati o strahovima ili brigama, problemima u odnosima i slično
  • ispuniti psihološki upitnik (HADS – Hospital Anxiety and Depression Scale; bolnički upitnik o tjeskobi i depresiji) ili neke druge
  • ispitati konzumaciju alkoholu ili droga

Kriteriji za dijagnozu:

  • jedan ili više somatskih simptoma koji su uznemirujući ili dovode do problema s funkcioniranjem svakodnevnog života
  • prekomjerne i trajne misli o ozbiljnosti simptoma, visoka razina tjeskobe povezana s brigom oko simptoma, ili ukoliko bolesnik posvećuje previše vremena i energije svojim simptomima
  • trajanje navedenih simptoma dulje od 6 mjeseci

U diferencijalnu dijagnozu ubrajamo: posljedice seksualnog zlostavljanja, poremećaji razvoja, generalizirani anksiozni poremećaj, ADHD i slično.

Liječenje

Cilj liječenja je poboljšanje simptoma i povećanje funkcioniranja u svakodnevnom životu. Psihoterapija, posebno kognitivna bihevioralna terapija, može biti korisna za ovaj poremećaj, a ponekad se mogu koristiti i lijekovi.

Psihoterapija

Budući da fizički simptomi mogu biti povezani sa psihološkim stresom i visokom razinom anksioznosti, psihoterapija – tzv. “razgovor terapija” – može pomoći u poboljšanju fizičkih simptoma.

Kognitivna bihevioralna terapija može pomoći na slijedeći način: ispitati i prilagoditi uvjerenja i očekivanja o zdravlju i tjelesnim simptomima bolesnika; smanjiti stres; naučiti kako se nositi s fizičkim simptomima; smanjiti zaokupljenost simptoma; poboljšati svakodnevno funkcioniranje kod kuće, na poslu, u odnosima i društvenim situacijama; depresiju.

Obiteljska terapija također može biti korisna uvidom u obiteljske odnose bolesnika i poboljšanje istih, kao i dati podršku obitelji u svakodnevnom funkcioniranju.

Lijekovi

Antidepresivni lijekovi mogu pomoći smanjiti simptome povezane s depresijom i boli koji se često javljaju kod ovog sindroma.

Ako jedan lijek ne funkcionira kod bolesnika, liječnik može preporučiti prelazak na drugi lijek ili kombinirati određene lijekove. Liječenje može potrajati nekoliko tjedana nakon početnog uzimanja lijeka/lijekova prije nego se primijeti poboljšanje.

Razumno uzimanje lijekova za bol (analgetika)

U prevenciju ubrajamo: što ranije liječenje anksioznosti ili depresije, redovita tjelovježba, tehnike opuštanja i slično.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolovi

Bolovi u cijelom tijelu – što da napravim još od pretraga?

Psihoterapija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Bol

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Liječenje

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Utrnulost

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Bolovi

Kako se riješiti bolova u desnoj strani vrata?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]