Ankilozantni spondilitis – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ankilozantni spondilitis (AS) je kronična upalna reumatska bolest koja najčeće zahvaća kralježnicu, ali može zahvatiti i druge zglobove i organe.

Što je AS i kod koga se javlja?

Ankilozantni spondilitis (AS)  je kronična upalna reumatska bolest koja najčešće zahvaća kralježnicu, ali može zahvatiti i druge zglobove i organe. Izraz ankilozantni se odnosi na ukočenost, a spondililis na upalu zglobova između kralježaka. Bolest prvenstveno zahvaća kralježnicu, tj. sakroilijakalne zglobove (područje gdje se spajaju kralježnica i zdjelica), a nakon toga velike zglobove ekstremiteta (ramena, koljena i kukove). Također može zahvatiti i ostale zglobove ruku i nogu (tzv. male zglobove), ali se to rijetko događa. Bolest je sustavna, što znači da upala nije samo u koštanom-mišićnom sustavu, nego se upalne promjene odvijaju i u ostalim tkivima u tijelu, kao što su: oči, aorta, probavni sustav, pluća, koža i mišići. Upalni proces koji zahvati kralješnicu dovodi do okoštavanja kako zglobnih, tako i vezivnih struktura izvan zgloba, što rezultira gubitkom pokretljivosti same kralježnice i na kraju njenim ukočenjem tj. ankilozom. S vremenom kralježnica pacijenta poprima karakterističan izgled  u obliku polumjera, a taj proces obično traje 10-ak godina. Bolest je još poznata i pod nazivima Morbus Bechterew i Marie-Strűmpellova bolest.

Učestalost bolesti varira ovisno o: spolu, rasi i geografskom položaju. Procjenjuje se da je učestalost bolesti kod bijele rase oko 0,2%, dok je kod crne rase gotovo tri puta rjeđa.  Također se tri puta učestalije javlja kod muškaraca nego kod žena, a najčešće između 20 i 40 godine života. AS pokazuje najčvršću povezanost s prisutnošću HLA-B 27 antigena od svih drugih upalnih reumatskih bolesti. Otprilike 90% bolesnika koji imaju AS nosi taj antigen. Također je primjećeno da je AS dvadesetak puta češći kod bolesnika s Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom.

Uzroci i proces nastanka bolesti 

Pravi uzrok bolesti se ne zna, no pretpostavlja se da čimbenici okoliša, bakterijske infekcije, nasljedni faktor i trauma kralježnice mogu pridonijeti razvoju bolesti. U više od 90% pacijenatabolest je vezana uz genetsku predispoziciju, tj. uz prisutnost HLA–B 27 antigena, budući da 90% pacijenata s AS nose taj antigen. No, ukoliko netko i posjeduje navedeni antigen, ne znači da će oboljeti od AS, već da ima predispoziciju za razvoj bolesti. No, predispozicija uz određene vanjske čimbenike  (kao infekcija, trauma, negativni utjecaj okoliša…) može rezultirati razvojem bolesti.

Mjesto gdje se ligament hvata za kost (enteza) je primarno mjesto nastanka patoloških promjena u AS, osobito na zdjelici i kralježnici. Prvo se javlja nespecifična upala koja uzrokuje destrukciju kosti i hrskavice u zglobu što dovodi do sužavanja, a na kraju i nestajanja zglobnog prostora. Nakon toga dolazi do okoštavanja fibroznog i vezivnog tkiva oko zgloba. Okoštavanje mekih tkiva oko zgloba dovodi do smanjene pokretljivosti kralježnice, a nakon nekog vremena i do njenog ukočenja. Taj proces kreće uzlaznim putem, što znači od donjeg djela kralježnice (sakroilijakalnih zglobova) prema vratnoj kralježnici.  Kako bolest napreduje dolazi do razvoja tipične promjene kralježnice u obliku “bambusovog štapa” (zglobovi između kralješaka,te njihove sveze toliko okoštaju da na rendgenskoj snimci nalikuju drvu bambusa). Osim na kralježnici, upalne promjene se mogu razviti i na perifernim zglobovima, najčešće na koljenima, kukovima i skočnim zglobovima. Osim upale u područiju zglobova, u oko 20% bolesnika od AS se javlja iridociklitis (upalna promjena u oku) koja često završi kataraktom (zamućenjem leće), a ponekad može biti i prvi simptom bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest srca shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto se tiče drugih vrsta karcinoma, šira Mendelova randomizacijska studija otkrila je umjereno povećan rizik od karcinoma glave i vrata, jednjaka i kolorektalnog karcinoma, ali ne i signal za karcinom dojke. Uzimajući sve ovo zajedno, dokaze o štetnosti, barem od blagog pijenja, prilično je teško utvrditi. Blagi učinci uočavaju se u opservacijskim studijama, ali opservacijske […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

PSA vrijednosti shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Šećer shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz koljena s rupturom prednjeg križnog ligamenta, oštećenjima meniska i hrskavice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]