Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Osteoporoza  je metabolička bolest kostiju sistemnog karaktera, karakterizirana  smanjenjem  mase koštanog tkiva  po jedinici volumena te propadanjem mikroarhitekture.

Osteoporoza je metabolička bolest kostiju sistemnog karaktera, karakterizirana smanjenjem mase koštanog tkiva po jedinici volumena te propadanjem mikroarhitekture koštanog tkiva.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu ima oko 200 milijuna oboljelih od osteoporoze. Osteoporoza je danas postala epidemija ne samo kod žena nego i kod muškaraca. 
Koštana masa se izgrađuje u mladosti i u doba spolne zrelosti. Količina koštane mase ustaljuje se oko tridesete godine a nakon četrdesete se postupno gubi (do 1 % godišnje). Ako taj gubitak postane izrazit kosti postaju tanke i lomljive, smanjuje se mineralni sadržaj kosti te dolazi do stanja osteoporoze.
Na staničnoj razini prisutna je povećana resorpcija kosti zbog aktivnost osteoklasta ili smanjeno formiranje kosti zbog smanjene aktivnost osteoblasta zbog čega dolazi do neravnoteža između izgradnje i razgradnje kosti.

Posljedice osteoporoze su prijelomi kosti, najčešće prijelom kralježaka, kuka i podlaktice. U dobi između 5o.- 7o.god života osteoporoza je šest puta češća u žena, a iznad 7o.god života omjer se smanjuje, pa je dva puta češća u žena nego u muškaraca.

Osteoporoza se znači češće javlja kod žena, jer imaju 30% manju koštanu masu od muškaraca, češća je u bijele rase, kod već prisutne osteoporoze u obitelji  (majka, baka ), kod žena manje tjelesne mase, kod rane menopauze (spontane ili kirurške), u nerotkinja. Ostali čimbenici rizika za osteoporozu su višegodišnji smanjeni unos kalcija hranom, alkohol, pušenje, prekomjerno konzumiranje proteina, premalo unošenja vitamina D, vegetarijanska prehrana. Javlja se češće  i kod osoba sa šećernom bolesti, reumatoidnim artritisom, bolestima štitnjače, malignim bolestima, ankilozantnim spondilitisom i dr. Osteoporoza je česta i kod uzimanja nekih lijekova, najčešće kortikosteroida. Pogoduju je i malapsorpcijski sindrom, ciroza jetre te bubrežna insuficijencija.
Osteoporoza je u porastu jer je produžen životni vijek.

Prvi znakovi bolesti su značajan gubitak u tjelesnoj visini i pogrbljeno držanje, bol u leđima te sklonost prijelomima.
Prvi znaci vide se u kostima s većim udjelom spužvaste kosti a to su kuk, kralješnica i kosti zapešća. U trećine žena starijih od 65 godina očekuje se da će doći do loma kralješka, a u jedne od pet žena u dobi preko 70 godina da će doći do loma kuka. Najčešći uzroci smrti su embolije i upale pluća kao posljedica mirovanja.

Kako bi se spriječila i pravodobno liječila ova bolest, preporučuje se redovni liječnički pregledi u osoba s povećanim rizikom kada liječnik može ocijeniti da li je osoba kandidat s obzirom na navike, prisutne smetnje te pojavu osteoporoze u obitelji. Cilj u liječenju osteoporoze je prevenirati nastanak osteoporoze, a ukoliko nastane onda spriječiti nastanak prijeloma.

Za postavljanje dijagnoze osteoporoze, uz anamnezu i klinički pregled, rade se i laboratorijski nalazi, radiološke pretrage (najčešće snimka grudne i slabinske kralježnice), te  određivanje koštane mase. Za određivanje koštane mase koristi se ultrazvučna  pretraga ali uglavnom za grubu procijenu koštane mase. Dok je  pretraga izbora denzitometrija, odnosno rengentsko mjerenje koštane gustoće. Prema nalazu denzitometrije određuje se medikamentozna terapija.

Smanjenje gustoće minerala (BMD-bone mineral densityu) u kostima za 2,5 standardne devijacije ili više  ispod prosječne vrijednosti za zdravu mladu populaciju
(T score

Liječenje osteoporoze:

1. prekid svih loših navika po zdravlje i uklanjanje  čimbenika rizika (prvenstveno pušenje i alkohol)
2. dostatan unos kalcija i vitamina D 3
3. fizikalna terapija, rehabilitacija, tjelesna aktivnost
4. lijekovi

Od lijekova se koriste – hormonalno nadomjesno liječenje, selektivni modulatori  estrogenskih receptora, bifosfonati i kalcitonin.
Lijekovi koji zaustavljaju razgradnju kosti sue strogeni, bisfosfonati, SERM, HNL i kalcitonin.

Bisfosfonati se snažno vežu za mineralnu tvar u kostima, tj. hidroksiapatit i inhibiraju osteoklaste te tako sprečavaju njihovu razgradnju.

Način primjene bisfosfonata je slijedeći:
Uzeti ujutro najmanje pola sata prije prvog dnevnog obroka, pića ili lijeka s punom čašom obične vode – ne manje od 200 ml. Ne smije se žvakati tableta. Ne smije se leći nakon uzimanja tablete sve do poslije prvog dnevnog obroka koji treba uslijediti najmanje trideset  minuta od uzimanja tablete. Alendronat i risedronat se piju jednom tjedno. Alendronat je indiciran je za liječenje osteoporoze u žena. Smanjuje rizik od frakture kralježaka i kuka. Preporučena doza je jedna tableta od 70 mg jedno tjedno. Potrebno je uzimati najmanje 5 godina a prvi rezultati se vide nakon godine dana. Alendronat povećava BMD za 4-10% unutar 12-36 mjeseci.
Risedronat dolazi u obliku od 35 mg a indikacije su mu liječenje osteoporoze u žena u menopauzi, liječenje osteoporoze u muškaraca i liječenje osteoporoze inducirane glukokortikoidima. Risedronat se dozira jednom tjedno i djeluje brže (nakon 6 mjeseci) u odnosu na alendronat. Prema nekim studijama najveću korist terapije risedronatom imaju žene s ranijim prijelomima.
Selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM) djeluju na estrogenske receptore i tako stimuliraju djelovanje estrogena u tijelu.
Hormonska nadomjesna terapija (HNL)  kao što su spolni hormoni i  to estrogeni u žena i testosteron u muškaraca, djeluju poticajno na izgradnju koštane tvari.
Kalcitonin je hormon kojeg proizvode specijalizirane stanice štitnjače koji, djelujući u kostima, sprječava njihovu razgradnju. Povećavajući koštanu masu smanjuje lomljivost kostiju i mogućnost prijeloma kralješaka. Najširu upotrebu ima kalcitonin lososa jer djeluje snažnije i duže nego ljudski, a najlakše se primjenjuje u obliku nosnog spreja.
Među lijekove koji potiču izgradnju kostiju spada parathotmon. Paratireoidni hormon luče stanice paratireoidnih žlijezda i normalno u tijelu djeluje nepovoljno na izgradnju kosti. Međutim, dokazano ja da ako se uzimaju male doze u određenim vremenskim intervalima, paradoksalno, paratireoidni hormon izravno potiče stvaranje koštane tvari. Najbolji učinak ostvaruje u liječenju senilne osteoporoze, dok inače predstavlja jednu od zadnjih stepenica u liječenju postmenopauzalne osteoporoze.
U lijekove koji potiču izgradnju i zaustavljaju razgradnju kosti spada stroncijev ranelat koji je član  najmlađe generacije lijekova za liječenje osteoporoze.