Hipotireoza označava smanjeni rad štitnjače, odnosno smanjeno lučenje hormona štitnjače. Hormoni koje štitnjača luči nazivaju se trijodtironin ( T3) i tiroksin (T4), a njihovo izlučivanje regulira hormon hipofize tireotropin (TSH).
Hipotireoza označava smanjeni rad štitnjače, odnosno smanjeno lučenje hormona štitnjače. Hormoni koje štitnjača luči nazivaju se trijodtironin ( T3) i tiroksin (T4), a njihovo izlučivanje regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Često se u praksi određuju slobodni T3 i T4 ( fT3, fT4). Nedostatak hormona štitnjače manifestira se umorom, smanjenom koncentracijom, povećanjem tjelesne težine, opstipacijom, usporenim radom srca, promuklim i hrapavim glasom, suhom i perutavom kožom, slabošću u mišićima, depresijom, poremećajima menstracijskog ciklusa.
Nemaju svi bolesnici razvijene sve simptome. Simptomi hipotireoze razvijaju se postepeno i često su potrebni mjeseci, pa čak i godine do razvoja potpune kliničke slike. Budući da hipotireoza dovodi do usporenog metabolizma prvi znak hipotireoze može biti i povišena razina kolesterola u krvi. Hipotireoza se dijeli na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna hipotireoza označava poremećaj na razini štitnjače, sekundarna poremećaj na razini hipofize, a tercijarna poremećaj na razini hipotalamusa. Uzroci nastanka hipotireoze su nedostatk joda u prehrani (endemski krajevi), nasljedna sklonost, odstranjenje štitnjače ( zbog karcinoma, čvorova u štitnjači), upotreba radioaktivnog joda.
U 95% slučajeva uzrok hipotireoze je primaran. Autoimuna bolest štitnjače, poznata i kao Hashimotova bolest je najčešći uzrok hipotireoze.
Što znači autoimuna bolest štitnjače?
Autoimuna bolest štitnjače (Mb Hashimoto) označava stvaranje protutijela u organizmu koja ‘’napadaju” štitnjaču i dovode do razaranja tkiva štitnjače stvarajući kroničnu upalu. Drugim riječima organizam prepoznaje štitnjaču kao strano tijelo i pokreće obrambene mehanizme. Uzrok leži u genetici odnosno naslijeđu i samo one osobe kod kojih postoji nasljedna sklonost će razviti Mb. Hashimoto. Žene češće obolijevaju nego muškarci.
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, laboratorijskih nalaza te ultrazvučno. Povišene vrijednosti TSH uz snižene vrijednosti perifernih hormona štitnjače potvrđuju dijagnozu. Međutim vrlo često se javlja takozvana subklinička hipotireoza koju obilježava povišena razina TSH uz normalne vrijednosti perifernih hormona. Većina takvih pacijenata ima vrijednosti TSH između 5-10 mmol/l, a mali broj pacijenta ima simptome koji su tipični za hipotireozu. Liječenje subkliničke hipotireoze je individualno. Ovisi o kliničkoj slici kojom se bolesnici prezentiraju, visinom TSH, prisustvom protutijela štitnjače, da li se radi o mlađim ili starijim osobama ili trudnicama kod kojih svakako treba započeti liječenje.
Kod poremećaja hormona štitnjače preporuča se učiniti i UZV štitnjače radi uvida u ehostrukturu štitnjače.
Liječenje hipotireoze u pravilu je doživotno, a provodi se nadomjesnom hormonskom terapijom- levotiroksinom. Pokazatelj dovoljnog unosa tiroksina kod hipotireoze je razina TSH.
23.12.2015
