U zaštiti kože od neželjenog djelovanja sunca uvelike pomažu proizvodi za kožu koji sadrže zaštitne faktore. Svake godine sve moderniji preparati dolaze na tržište, pa su uz hijaluronsku kiselinu dodani preparati koji nude biološku staničnu zaštitnu i čine zaštitnu stanica od kratkotrajnog i dugotrajnog djelovanja sunčevih zraka…
U zaštiti kože od neželjenog djelovanja sunca uvelike pomažu proizvodi za kožu koji sadrže zaštitne faktore. Svake godine sve moderniji preparati dolaze na tržište, pa su uz hijaluronsku kiselinu dodani preparati koji nude biološku staničnu zaštitu i čine zaštitu stanica od kratkotrajnog i dugotrajnog djelovanja sunčevih zraka.
Ponekad je problem koji zaštitni faktor odabrati i u kojem obliku kako bi bila fotozaštita zadovoljavajuća. Zaštitna sredstva se razlikuju prema zaštitnom faktoru, vodootpornosti i fotostabilnosti. Intenzitet ultraljubičastog zračenja ovisi o godišnjem dobu, dijelu dana, geografskoj širini, nadmorskoj visini, o oblačnosti i čistoći zraka. UVB zrake čine 5% sunčevog zračenja, a uzrokuju crvenilo, opekline, oštećenja u koži i nastanak tumora kože. UVA zrake čine 95% sunčevog zračenja, prodiru u kožu i uzrokuju oštećenja, alergijske reakcije, pigmentacije i prijevremeno starenje. UVA i UVB zrake mogu na kožu djelovati trenutno i kumulativno.
Da bi se zaštitili i izbjegli oštećenja u koži koristimo kreme koje imaju u sebi zaštitne faktore od sunca i koji štite od štetnog djelovanja UV zraka. SPF faktor predstavlja stupanj zaštite kože od opeklina. Primjerice, zaštitni faktor 15 označava da se suncu možemo izlagati 15 puta dulje nego što bismo mogli bez zaštite. Znači, ako bez ikakve zaštite na suncu možemo izdržati pola sata bez da izgorimo, koristeći proizvod s faktorom 15 možemo pomnožiti to vrijeme s brojem 15.
Preparati sa “sun block” zaštitom maksimalno sprječavaju prodor sunčevih zraka do kože. Oni sadržavaju tvari kao titan-dioksid i cink-oksid, čije čestice poput zrcala odbijaju zrake sunca.
Danas razlikujemo fizikalne i kemijske filtere u preparatima koji nas štite od sunca. Fizikalni filteri su anorganske tvari (mineralni pigmenti, npr. titanoksid) koje odbijaju UV zrake od kože. Kemijski filteri su organske tvari koje upijaju UV zrake i neutraliziraju ih u koži.
Radi toga se kemijski zaštitni faktori moraju nanijeti pola sata do sat prije sunčanja kako bi se aktivirali i upili u kožu, a mineralni se mogu nanijeti neposredno prije sunčanja.
Kemijski zaštini faktori se ne preporučuju djeci, trudnicama, osobama inače alergičnim na kozmetiku.
Kozmetičke preparate sa zaštitnim faktorom treba izabrati u skladu s tipom kože, odnosno s njenim osobinama i načinom na koji ona reagira na sunce. U tu svrhu postoje kozmetička sredstva s niskim (SPF 6 i 10), srednjim (SPF 15, 20 i 25), visokim (SPF 30 i 50) i vrlo visokim (SPF 50+) zaštitnim faktorom koja našoj koži, ovisno o njenom tipu, omogućuju i adekvatnu, nisku, srednju, visoku ili vrlo visoku zaštitu.
Prema reakciji kože na djelovanje sunca razlikuje se šest fototipova kože.
Fototip 1 – izrazito svijetla put, svijetloplava ili crvena kosa, plave ili zelene oči, na nezaštićenoj koži izloženoj jakom suncu opekline se pojavljuju nakon 5 do 10 minuta; uslijed sunčanja koža nikad ne tamni, već samo pocrveni. Potrebno je izbjegavati sunce i koristiti sredstva za sunčanje s vrlo visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+).
Fototip 2 – svijetla put, plava ili svijetlosmeđa kosa, sive, plave ili zelene oči. koža vrlo teško i slabo tamni te najčešće ostaje crvena. koristite sredstva za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom (SPF 50).
Fototip 3 – tamnija put, tamnija kosa , sive ili smeđe oči. koža uvijek dobro tamni, no smeđoj boji ponekad prethodi crvenilo. Potrebno je koristiti sredstva s visokim zaštitnim faktorom (SPF 30), a zatim sa preparatima sa srednjim zaštitnim faktorom (SPF 15).
Fototip 4 – tamna put, tamna kosa, tamnosmeđe ili crne oči, koža brzo i jako tamni i nikad ne pocrveni. Potrebno je koristiti sredstva sa srednjim zaštitnim faktorom (SPF 20), a kasnije niži zaštitni faktor (najmanje SPF 10). Fototip 5 i 6 su kože crne rase.
Sredstva za zaštitu od sunca bi morala biti i vodootporna, ali moramo imati na umu da ponavljanim kupanjem, brisanjem ručnikom i trenjem odstranjujemo zaštitna sredstva i da ih moramo ponovo nanijeti.Također, sredstva moraju biti i fotostabilna tj. a se ne mijenjaju pod utjecajem sunca i topline.
Tehnologija izrade, kvaliteta i podnošljivost preparata sa zaštitnim faktorom od sunca usavršava se i poboljšava iz godine u godinu, pa imamo sve kalitetnije proizvode. No, napominjem da je najbolja fotozaštita boravak u hladovini, izbjegavanje sunca od 10 do 17 sati, nošenje odjeće sa UV zaštitom, nošenje kape, šešira i naočala sa UV zaštitom.
Također, da bi pomogli našoj koži da što lakše prebrodi ljetne mjeseca preporučuje se uzimanje tableta koje sadrže ekstrakt paprati Leucotomas polypodium, astaksantin ili beta karoten.
21.6.2016
