Kako održati normalan ph kože?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Koža kao najveći organ ima mnogobrojne uloge, sve su vrlo važne i teško je istaknuti najvažniju, no najčešće se navodi da je bitna zaštitna uloga – od vanjskih oštećenja, UV zraka, patogenih mikroorganizama i dr.

U održavanju zdravlja kože veliku ulogu ima ph kože na što utječu vanjski utjecaji, lijekovi, kozmetika, pravilna higijena kože i drugo.

Ph kože  iznosi oko 4,7  Ph  i nije na svim dijelovima tijela jednak , a razlikuje se  u muškaraca i žena. Vrijednost ph kože u muškaraca je niža radi veće proizvodnje  sebuma. Tijekom života ph kože se mijenja, u novorođenčeta  ph iznosi od 6,5 do 5,5-  a kasnije se ph  normalizira na 4,7. Ulaskom  u pubertet, zatim tijekom trudnoće i u menopauzi  ph se mijenja što može voditi u  različite osjetljivosti kože , atopijski dermatitis, rozaceu, seboroični dermatitis, suhoću kože i dr.

Kiselost kože je važna  u sprečavanju razvoja patogenih bakterija na koži, jer čim  se ph kože mijenja prema lužnatom nastaju povoljniji uvjeti za razvoj  patoloških. Na našoj koži  normalno se nalaze  bakterije koje čine mikrobiom kože ili prirodan biofilm koji štite kožu i važni su za njezino zdravlje. Promjena u njegovom sastavu vodi u osjetljivost kože i sklonost upali i infekciji.

U ovakvim stanjima, ali i kod zdrave kože mora se nastojati održati normalan ph  i otkloniti sve što ga može narušiti. U ovome  veliku ulogu imaju određeni vanjski  i  unutarnji utjecaji. Vanjski  su često kupanje u vrlo toploj vodi  i korištenje  agresivnih sredstava za pranje koji  odnose prirodni zaštitni sloj. Kemijska tvar poput sodim laureat sulfata koji se primjenjuje u kozmetičkim sredstvima   izrazito djeluju na ph kože, pa ga se nastoji maknuti iz  kozmetičkih pripravaka za osjetljivu kožu.

Unutarnji  čimbenici  koji djeluju na  ph kože  su dob, spol i naslijeđe, ali i različiti  lijekovi. Izrazito osjetljivi na promjenu ph kože su ruke, lice, pazusi  i intimno područje.

Ruke su stalno u kontaktu sa vanjskim svijetom  te različitim sredstvima  za pranje što može uništiti  zaštitni sloj  radi  čega nastaje suha koža, crvenilo pukotine, infekcije i dr.Učestalo i pretjerano pranje  ruku  jako oštećuje  kožu . Stoga  je važno ruke prati s blagim sapunima ili sindetima koji ne odnose zaštitni sloj. Ruke  je potrebno uvijek namazati zaštitnom kremom nekoliko puta dnevno, a pogotovo navečer.

Koža lica je tanka i također vrlo osjetljiva, a  ako joj se naruši zaštitni sloj  nepravilnom njegom ili preparatima koji su  izrazito kiseli ili alkalni neće  joj odgovarati. Stoga je važno da kreme koje se nanose na kožu lica održavaju normalan zaštitni sloj kože.

Pranje lica s lužnatim sapunom  nije dobro jer  mijenja ph kože pa lice može postati suho, iritirano. Korištenjem tonika  ili micelarnih otopina vraća se normalan ph kože. Osim  krema koje imaju  normalan ph, dobro je povremeno kožu lica  njegovati  hidratantnim kremama koje imaju i blago kiseli ph jer na taj način  se vraća kiseli omotač na koži .

Higijena modernog čovjeka podrazumijeva da se iza tuširanja na kožu pazuha nanose različiti dezodoransi ili roll oni. Koriste se kako bi se  smanjilo lučenje znoja   koji je normalna fiziološka pojava, no u dodiru sa bakterijama i zrakom  nastaje neugodan miris. Kako su  ta sredstva  su vrlo često agresivnog sastava   jer sadrže mirise, konzervanse , soli aluminija  mijenjaju ph kože prema lužnatom   pa često nastaju  dermatitisi ovog područja. Stoga je  važno koristiti  preparate koji ne narušavaju ph  kože pazuh a i nemaju agresivne mirise i alkohol.

Koža intimnog područja  ima smanjen ph pa je jako važno pravilnom njegom ne narušavati ph ovog područja jer to može voditi k razvoju bakterija i gljiva pogotovo u žena. Losioni za intimnu higijenu  prilagođeni  svojim ph ovako osjetljivim dijelovima tijela i moraju imati  niži ph.

Radi navedenog uvijek je potrebno razmisliti da li pravilno postupamo prema svojoj koži, da li joj ugađamo i održavano ju zdravom, jer je lijepa i zdrava koža ogledalo cjelokupnog zdravlja.        

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR mozga

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavobolja

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Iz iste kategorije

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]

Dermatologija Depositphotos_172076624_L

Infekcije kože u sportaša

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvaki oblik sportske aktivnosti, bilo profesionalne ili rekreativne, postavlja određene zahtjeve pred kožu. Budući da je koža zaštitni omotač tijela, njezina je očuvanost ključna za cjelokupno zdravlje. Kako su sportske aktivnosti različite, tako i zahtjevi koje postavljaju za tijelo i kožu variraju. Koža je pri tome posebno izložena riziku zbog ozljeda, znojenja, uske sintetičke odjeće, […]

Dermatologija

Kako se potvrđuje dijagnoza PSP-a ako se na MR-u spominje “hummingbird znak”?

Dermatologija Depositphotos_443658506_L

Razlika između natisaka i virusnih bradavica na stopalima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija

Kožni simptomi peludne alergije

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako je peludna alergija vezana uz dišni sustav, često se uz nju javljaju i kožni simptomi. Ubraja se u sezonske alergije jer se u svom intenzitetu javlja vezano uz mjesece u godini i u sezoni. Pelud je žućkasti prah koji se prenosi vjetrom, insektima i pticama od biljke do biljke. Peludna alergija najčešće je uzrokovana […]

Dermatologija

Što učiniti s crvenim prištićem koji ne prolazi već mjesec dana?

Dermatologija

Kožne promjene u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePromjene na koži tijekom trudnoće vrlo su česte i zapaža ih gotovo svaka trudnica. Neke promjene su toliko učestale da se ne ubrajaju u bolesti i smatraju se normalnim fiziološkim promjenama u trudnoći, jer dolazi do hormonskih promjena koje se očituju na koži, kosi i noktima. Određene kožne bolesti nastaju isključivo u trudnoći (impetigo herpetiformis, […]