U svakodnevnoj kliničkoj praksi često se susrećemo s bolesnicima koji imaju probleme s rukama u vidu crvenila, mjehurića i vlaženja kože te ljuskanja kože šaka uz osjećaj svrbeža i pečenja…
U svakodnevnoj kliničkoj praksi često se susrećemo s bolesnicima koji imaju probleme s rukama u vidu crvenila, mjehurića i vlaženja kože te ljuskanja kože šaka uz osjećaj svrbeža i pečenja. Takve promjene bolesnicima otežavaju normalne svakodnevne aktivnosti, ne samo zbog toga što su na vidljivim mjestima, (na koži šaka), već i zato što su praćene subjektivnim tegobama kao što je pećenje, svrbež i bolnost.
Razlog navedenih promjena mogu biti alergijske reakcije na različite kontaktne alergene, ali i iritacija kože različitim iritansima kao što su razne kiseline i lužine. Zato je zlatni standard za otkrivanje uzroka takvih promjena epikutani test, kojim se dokazuje ili isključuje alergijska reakcija na različite metale, boje, mirise, detergente i ostale tvari koje su u svakodnevnoj upotrebi. Testiranje se provodi tako da se na kožu leđa apliciraju „flasteri“ koji sadrže standardnu seriju alergena i nakon 48 sati skidaju se alergeni i očitava se reakcija. Nakon 72 sata od apliciranja alergena na kožu, provodi se završno očitanje i pacijentu se izdaje nalaz. Ukoliko se dobije pozitivna reakcija na neki od alergena, pacijent dobije i upute gdje se takav alergen nalazi i kako ga izbjegavati da bi reakcije na koži bile što manje, odnosno da se iste i izbjegnu ukoliko je moguće. Osim navedenih testova koji obuhvaćaju standardnu seriju alergena, postoji i profesionalni set alergena npr. za frizere, za pekare kojim se obuhvaćaju osobe koje uslijed obavljanja svoje profesije primjećuju promjene na rukama i što su više i duže izloženi tim alergenima promjene su sve izraženije. Kod takvih bolesnika dolazi do poboljšanja tijekom korištenja godišnjeg odmora i vikendom ukoliko ne rade i nisu u kontaktu s alergenima koji im izazivaju alergijske reakcije na koži. Nažalost, ukoliko se dokaže alergijska reakcija na neki od alergena koji su specifični za određenu profesiju tada je potrebna i promjena radnog mjesta jer inače su promjene sve izraženije i šire se na podlaktice, a kasnije i na lice te po tijelu. Ukoliko se kod bolesnika s takvim promjenama na rukama ne dokaže preosjetljivost na neki od kontaktnih alergena, tada se u dijagnostici radi i biopsija kože , odnosno uzimanje malog uzorka kože za patohistološku analizu radi isključenja nekih drugih upalnih bolesti kože kao što je psorijaza.
Kako liječiti takve promjene?
Obično bolesnici koji imaju takve tegobe „lutaju“ od jednog do drugog liječnika, „isprobavaju“ razne kreme i žale se da im od ničeg nije bolje. Najvažnije je izbjegavati alergen ili više njih ukoliko je dokazana preosjetljivost. Ukoliko ipak dođe do pojave crvenila na šakama ili mjehura, vlaženja kože ili u kasnijim stadijima ljuskanja, zadebljanja kože te „pucanja kože do krvi“ primjeniti lokalne kortikosteroidne pripravke npr. Beloderm, Belogent , ponekad i pod okluziju da bi brže došlo do smirivanja upalne reakcije. Važno je korištenje i neutralnih krema za njegu kože jer takva koža je obično suha, svrbi te je važno i obnavljanje kožne barijere raznim emolijensima. Danas imamo na raspolaganju i lokalne imunomodulatore koji se mogu koristiti duže vrijeme bez straha od nuspojava kakve izazivaju kortikosteroidi u smislu stanjivanja kože ( atrofije), nastanka teleangiektazija itd.
Ukoliko je jača alergijska reakcija koja ne obuhvaća samo kožu šaka već su promjene proširene potrebna je i kratkotrajna sistemska primjena kortikosteroida, ponekad i hospitalizacija takvih bolesnika.
Najveći problem kod takvih bolesnika su česta pogoršanja (recidivi) te se oni vraćaju i traže pomoć i od svog obiteljskog liječnika, ali i od dermatologa. S obzirom da su te promjene na koži šaka, otežane su im normalne svakodnevne aktivnosti, ali i normalno funkcioniranje na radnom mjestu. U tijeku su istraživanja i osmišljavanja novih terapijskih mogućnosti. Međutim važno je napomenuti da kod takvih bolesnika ukoliko se dokaže preosjetljivost na neki alergen, s vremenom mogu reagirati i na neke druge tvari, a ne nužno samo na onu na koju je dokazana preosjetljivost.
Nadamo se da će u budućnosti biti i boljih terapijskih mogućnosti za takve bolesnike i takvih problema što manje.
16.8.2016
