Suicid predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, a podaci pokazuju dugoročan porast stope suicida tijekom posljednjih desetljeća. Suicidalno ponašanje, uključujući suicidalne ideje i pokušaje suicida, prisutno je u općoj populaciji. Prema epidemiološkim istraživanjima između 2,4 % i 5,3 % odraslih osoba navodi barem jedan pokušaj suicida tijekom života. Tim su podacima uključene i osobe koje nisu uključene u psihijatrijsko liječenje, što naglašava široku pojavu ozbiljnih rizičnih ponašanja.
Vatreno oružje uključeno je u više od 50 % smrti od suicida u SAD-u, a dostupnost vatrenog oružja povećava smrtni ishod suicidalnog ponašanja. Najvažniji prediktori uključuju prethodni pokušaj suicida, psihijatrijski poremećaj, uporabu psihoaktivnih tvari i nedavni otpust iz bolnice. Kronična bol, tjelesne bolesti, trauma, socijalna izolacija i akutne krizne situacije dodatno povećavaju rizik. Dio suicida moguće je spriječiti ranim prepoznavanjem, procjenom rizika i pravodobnom intervencijom kliničara.
Epidemiologija
U 2023. godini suicid je bio jedanaesti vodeći uzrok smrti u SAD-u, s više od 49.000 zabilježenih smrti, odnosno približno jednom smrću svakih 11 minuta. Premda posljednja dva desetljeća obilježava postojan uzlazni trend, aktualni podaci upućuju na relativnu stabilizaciju na tim rekordno visokim razinama. Treba imati na umu da su suicidalne ideje relativno česte, ali prijelaz prema smrtonosnom činu često ovisi o dostupnosti sredstava. Vatreno oružje danas je uključeno u više od polovice svih smrti od suicida u SAD-u.
Iako je suicid drugi vodeći uzrok smrti adolescenata i mladih odraslih osoba u dobi od 10 do 34 godine, najviše apsolutne stope mortaliteta bilježe se među starijim osobama, osobito muškarcima u dobi ≥75 godina.
Mortalitet od suicida i dalje je znatno viši među muškarcima, koji čine gotovo 80 % svih umrlih od suicida. Osobe srednje životne dobi, između 35 i 64 godine, i dalje čine najveći apsolutni broj umrlih, pri čemu je često prisutna složena interakcija kronične boli, poremećaja povezanih s uporabom psihoaktivnih tvari i socioekonomskih stresora.
Na globalno opterećenje suicidom snažno utječe ingestija pesticida i lijekova, što odražava regionalne razlike u dostupnosti smrtonosnih sredstava.
U različitim regijama svijeta mogućnosti liječenja ostaju jedna od glavnih prepreka. Većina osoba koje umru od suicida u trenutku smrti nisu uključene u liječenje, što naglašava potrebu za boljim prepoznavanjem suicidalnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnim službama.
23.9.2026
