Mental fog

shutterstock_2302169179
Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Mentalna magla ili „mental fog“ širok je pojam koji se koristi za opisivanje problema s koncentracijom, pamćenjem, mentalnom jasnoćom i brzinom razmišljanja. Nije riječ o jednoj bolesti. Umjesto toga, to je simptom koji se može pojaviti iz mnogo različitih razloga.

Brojne osobe imaju epizode tijekom kojih su im misli usporene i nejasne. Uđu u sobu i zaborave zašto su ušle. Isti odlomak pročitaju nekoliko puta i ne mogu se sjetiti jesu li ga pročitale. Razgovore teško prate i ne mogu donositi jednostavne odluke. Ovakve epizode opisuju se kao „mental fog“.

„Mental fog“ zahvaća ljude svih dobnih skupina, a obično se intenzivira tijekom stresnih događaja, nakon bolesti ili u trenucima životnog preopterećenja. Ovo stanje više je od povremene zaboravnosti. To je stanje u kojem se razmišljanje čini manje oštrim nego inače. Osobe pogođene ovim stanjem mogu se osjećati mentalno umorno, rastreseno, emocionalno bezvoljno ili nesposobno učinkovito obrađivati informacije. Stanje može trajati nekoliko sati, nekoliko tjedana ili čak mjeseci, ovisno o uzroku.

Razumijevanje „mental fog-a“ važno je jer utječe na posao, društvene odnose i kvalitetu života. Ljudi koji pate od „mental fog-a“ mogu biti frustrirani, činiti se lijenima ili nezainteresiranima, dok se u stvarnosti bore s kognitivnim opterećenjem.

Osobe pogođene „mental fog-om“ opisuju tegobe kao:
-osjećaj mentalne omamljenosti
-teškoće s koncentracijom
-zaboravljanje jednostavnih stvari
-probleme s pronalaženjem riječi tijekom razgovora
-osjećaj odvojenosti od okoline
-usporeno razmišljanje ili odgođene reakcije
-teškoće u donošenju odluka
-nedostatak motivacije ili mentalne energije

„Mental fog“ može utjecati na kratkoročno pamćenje, pažnju, sposobnost učenja i emocionalnu ravnotežu. Intenzitet tegoba varira. Blage tegobe mogu se manifestirati kao privremeni umor nakon loše prospavane noći. Teške tegobe mogu utjecati na radni učinak i društvene odnose.

Koji su uzroci?
„Mental fog“ rijetko ima jedan uzrok. Često nekoliko fizičkih, emocionalnih i okolišnih čimbenika međusobno djeluje.

  1. Nedostatak sna
    San je jedan od najvažnijih čimbenika za mentalnu jasnoću. Tijekom spavanja mozak organizira sjećanja, obnavlja se i uklanja otpadne tvari koje se nakupljaju tijekom dana. Kada ljudi ne spavaju dovoljno kvalitetno, njihova pažnja i pamćenje su narušeni. Čak i jedna noć lošeg sna može smanjiti koncentraciju i sposobnost donošenja odluka. Suvremeni način života uvelike doprinosi „mental fog-u“ povezanom sa spavanjem:

-korištenje ekrana kasno navečer
-stres i anksioznost
-rad u smjenama
-prekomjerna konzumacija kofeina
-neredoviti odlasci na spavanje
-bučna okolina.

Kronični nedostatak sna može stvoriti dugotrajne kognitivne probleme i emocionalnu nestabilnost.

  1. Stres i anksioznost
    Ljudski mozak dizajniran je da reagira na opasnost. Kada hormoni stresa ostanu povišeni dulje vrijeme, mozak daje prioritet preživljavanju, a ne dubokom razmišljanju ili kreativnosti. Stres može učiniti ljude zaboravnima, rastresenima i emocionalno reaktivnima. Anksioznost također troši mentalnu energiju jer je mozak zarobljen u ponavljajućim brigama. Dugoročni stres može fizički utjecati na funkciju mozga, posebno područja odgovorna za pamćenje i emocionalnu regulaciju.
  2. Depresija
    Depresija se često pogrešno shvaća kao jednostavna tuga. U stvarnosti, ona često utječe na sposobnost razmišljanja. Osobe s depresijom mogu imati usporene misli, teškoće s koncentracijom, smanjenu motivaciju, slabo pamćenje i mentalnu iscrpljenost.
  3. Loša prehrana
    Prehrana siromašna vitaminima, mineralima, zdravim mastima i proteinima može doprinijeti „mental fog-u“. Nedostatak vitamina B12, željeza, dehidracija, prekomjerni unos šećera, ekstremne dijete i preskakanje obroka mogu biti uzroci. Fluktuacije šećera u krvi posebno utječu na koncentraciju i raspoloženje.
  4. Bolest
    Mnoge bolesti mogu doprinijeti „mental fog-u“. Virusne infekcije, kronična bol, autoimuni poremećaji, hormonska neravnoteža i upalna stanja mogu utjecati na funkciju mozga. Osobe koje se oporavljaju od infekcija ponekad osjećaju dugotrajan umor i probleme s koncentracijom. Hormonska stanja poput poremećaja rada štitnjače također mogu smanjiti mentalnu oštrinu. Kronična bol sama po sebi mentalno je iscrpljujuća jer mozak stalno obrađuje signale nelagode. Neki lijekovi također mogu uzrokovati „mental fog“ kao nuspojavu.
  5. Preopterećenje tehnologijom
    Suvremeni život stalno zahtijeva pažnju. Pametni telefoni, društvene mreže, obavijesti e-poštom i neprestani tokovi informacija mogu preopteretiti mozak. „Fragmentacija pažnje“ smanjuje duboku koncentraciju i povećava mentalni umor. Kratki videozapisi, beskrajno listanje i stalna digitalna stimulacija mogu smanjiti kapacitet za sporije oblike razmišljanja poput čitanja, promišljanja ili dugih razgovora. Mozgu su potrebna razdoblja odmora i održivog fokusa, ali moderna tehnologija često potiče stalnu stimulaciju.

„Mental fog“ često je stanje koje utječe na koncentraciju, pamćenje, emocionalno blagostanje i svakodnevno funkcioniranje. Može nastati iz mnogih razloga, uključujući stres, nedostatak sna, lošu prehranu, bolest i moderno tehnološko preopterećenje. Iako je povremena mentalna zamućenost normalna, uporna kognitivna zamućenost može duboko utjecati na kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koncentracija

Kako si pomoći kod smetnji u koncentraciji?

Glavobolja

Migrena i pamćenje

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMigrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Mozak

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

Komncentracija

Postkomocijski sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Poremećaj raspoloženja

Demencije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba […]

Neurologija

Tumačenje nalaza PET CT-a

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute