Kontaktni dermatitis je česta pojava na koži koja može narušavati kvalitetu života i ometati svakodnevne aktivnosti. Iako kontaktni dermatitis nije zarazan, ponekad predstavlja i opterećenje za okolinu ako dermatitis ne prolazi i uporno se ponavlja, a ako je na vidljivim dijelovima tijela može uzrokovati psihičke smetnje za osobu koja ga ima. Nastaje nakon kontakta kože s nečim nanesenim izvana, što je potaknulo upalnu reakciju u koži. Uzrok može biti raznolik, od uobičajenih proizvoda za njegu kože, mirisa u kozmetici i sredstvima za pranje, nikla, proizvoda za čišćenje u kućanstvu, biljaka i dr. Kontaktni dermatitis može biti u obliku iritativnog dermatitisa kada u koži nastaje upala, ali bez alergijskog odgovora u koži, ili alergijskog podrijetla kada je u koži potaknuta imunološka reakcija.
Iritativni kontaktni dermatitis nastaje uslijed učestalog i ponavljanog kontakta s iritansom, pa to može biti i obična voda ako osoba vrlo često pere ruke. Alergijski kontaktni dermatitis ne nastaje odmah, već nakon nekog vremena latencije, što znači da nakon 24 do 72 sata od kontakta s alergenom nastaje upalna reakcija na koži. Sam izgled alergije na koži može biti u obliku crvenila, ljuskanja kože i mjehurića. Osjećaj peckanja ili žarenja također je čest, osobito kod iritativnog kontaktnog dermatitisa.
Čest uzrok kontaktnog dermatitisa su kozmetički proizvodi, pa se promjene vide na koži lica i stoga su razlog dolaska dermatologu. Kozmetički proizvodi često sadrže eterična ulja, mirise, boje i konzervanse kako se ne bi kvarili i kako se u njima ne bi razmnožavale gljive, bakterije i plijesni. Od konzervansa u primjeni je godinama bio paraben kao jedan od najjeftinijih konzervansa, ali se više ne koristi. Mnogobrojna istraživanja potvrdila su da metilparaben ima slab estrogenski učinak pa se nastojalo pronaći direktnu vezu između njege pazuha, tj. brijanja pazuha i korištenja dezodoransa i roll-ona koji sadrže parabene te nastanka raka dojke.
Odjeća može sadržavati različite boje koje mogu uzrokovati dermatitise. Danas postoji cijela paleta boja i proizvoda koji se koriste u tekstilnoj industriji, a za koje nije dovoljno ispitano kako djeluju na ljudsko zdravlje. Direktnim dodirom s kožom djeluju i mogu biti uzrok svrbeža, crvenila, iritacije i alergije. Najčešće su to tkanine tamnih ili žarkih boja. Za sada na odjeći, kada ju kupimo, nemamo deklaraciju u kojoj je navedeno kojim je kemikalijama odjeća tretirana, bojana i što te boje sadrže, no s obzirom na porast kontaktnih dermatitisa u budućnosti će se morati krenuti u tom smjeru kako bi kupci znali što odjeća sadrži, a ne samo je li od pamuka, lana, sintetike ili mješavine. Stoga je bitno novu odjeću prije nošenja oprati kako bi se smanjio utjecaj kemikalija i boje na kožu.
U dijagnostici alergijskog kontaktnog dermatitisa primjenjuje se epikutano testiranje u kojem se određeni alergeni apliciraju na kožu. Stavljaju se flasteri koji na koži ostaju do očitavanja. Test se očitava nakon 48 i 72 sata. Ovo testiranje ne radi se trudnicama i dojiljama, a može se raditi već i u dječjoj dobi. Uvijek ga se preporučuje napraviti ako dermatitis traje dugo i stalno se vraća, kao i kod alergija vezanih uz određenu profesiju. Kontaktni dermatitis, bilo alergijskog ili nealergijskog oblika, česta je pojava na koži. Zahtijeva uz liječenje i promjenu određenih životnih navika.
11.5.2026
