Helicobacter pylori – tiha bakterija u želucu koju ne treba liječiti

shutterstock_2581129061
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Helicobacter pylori je bakterija o kojoj se često govori s dozom straha, iako je riječ o vrlo čestom „stanovniku“ ljudskog želuca. Prema suvremenim europskim smjernicama (Maastricht VI/Florence Consensus), više od polovice svjetske populacije nosi ovu bakteriju, a velik dio ljudi tijekom života nema nikakve tegobe. Upravo zato prisutnost Helicobacter pylori sama po sebi ne znači bolest. Ono što ovu bakteriju čini posebnom jest njezina sposobnost preživljavanja u izrazito kiselom okolišu želuca. Najčešće se prenosi u djetinjstvu putem kontaminirane hrane i vode ili bliskim kontaktom unutar obitelji. Nakon što se jednom nastani u sluznici želuca, može ondje ostati godinama bez izazivanja simptoma.

Kod dijela ljudi Helicobacter pylori može uzrokovati kronični gastritis, bol ili pečenje u gornjem dijelu trbuha, žgaravicu, nadutost ili mučninu. U manjem broju slučajeva povezan je s nastankom čira na želucu ili dvanaesniku. Dugotrajna infekcija povećava i rizik od raka želuca, no taj je rizik i dalje malen te se većina zaraženih nikada neće suočiti s tom bolešću. Posebnu pozornost treba obratiti na alarmantne simptome poput neobjašnjivog gubitka tjelesne težine, anemije, noćnih bolova, crne stolice ili povraćanja krvi. U takvim je slučajevima nužna brza liječnička obrada, neovisno o infekciji Helicobacter pylori.

Dijagnoza se danas postavlja neinvazivnim testovima poput izdisajnog testa ili testa iz stolice, dok se gastroskopija preporučuje kod starijih osoba ili onih s alarmantnim simptomima. Krvni testovi se ne preporučuju za procjenu aktivne infekcije. Prema najnovijim smjernicama, liječenje Helicobacter pylori preporučuje se svim simptomatskim bolesnicima te osobama s potvrđenim gastritisom, čirom, MALT-limfomom, pozitivnom obiteljskom anamnezom raka želuca ili neobjašnjivom anemijom. Kod potpuno asimptomatskih osoba odluka o liječenju donosi se individualno, uzimajući u obzir dob i rizične čimbenike.

Liječenje se provodi kombinacijom dvaju ili više antibiotika i inhibitora protonske pumpe u trajanju od 10 do 14 dana. Zbog porasta otpornosti bakterije na antibiotike iznimno je važno terapiju provesti točno prema uputama liječnika te nakon završetka potvrditi uspješnost liječenja kontrolnim testom. Iako se često spominju prehrana, probiotici i prirodni pripravci, oni ne mogu zamijeniti standardnu terapiju. Mogu imati potporni učinak, ali eradikacija bakterije moguća je isključivo antibioticima.

Zaključno, Helicobacter pylori je česta bakterija koja najčešće ne uzrokuje ozbiljne probleme. Pravodobna dijagnostika, racionalna primjena antibiotika i individualni pristup bolesniku temelj su suvremenog liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Je li moguće da je gastritis uzrok boli ispod rebara?

Gastroskopija

Peptička ulkusna bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePeptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastritis

Dispepsija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Proljev

Što znači C. diff?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteClostridioides difficile, nekada znana i kao Clostridium difficile (C. diff) je bakterija koja stvara toksine i spore. Prisutna je u zemlji, vodi ali i u probavnom sustavu kako životinja, tako i zdravih ljudi. Kada je crijevna mikrobiota u ravnoteži, ne uzrokuje probleme. Prvi je puta otkrivena 1935. godine kao dio normalne mikrobiote novorođenčeta. Tek je […]

Zatvor

Probiotici – dobri saveznici u vrijeme blagdana

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKraj je godine i spremamo se za obiteljska okupljanja, druženje s najmilijima i blagdansku trpezu. U ovo je vrijeme teško ostati suzdržan od obilja hrane, slatkog i pokoje zdravice više. No, s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, dolaze i posljedice – uglavnom prolazne tegobe probavnog sustava. Zatvor, proljev, osjećaj težine u želucu, bolovi i […]

Hrana

Hrana, jednjak i nelagoda – što je uzrok tome?

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Može li se GERB dijagnosticirati ako je jedini simptom noćna gorčina u ustima?

Gastroenterologija ZB (6)

Nadutost i plinovi – kad crijeva govore više nego što bismo htjeli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKako mikrobiom i prehrana utječu na osjećaj nadutosti – i što je zapravo low FODMAP dijeta? Nadutost i stvaranje plinova spadaju među najčešće probavne tegobe današnjeg čovjeka. Iako su najčešće bezopasne, mogu biti izrazito neugodne, utjecati na samopouzdanje i svakodnevne aktivnosti te ponekad ukazivati na poremećaje ravnoteže u crijevima koji zahtijevaju pažnju. Plinovi u crijevima […]

Gastroenterologija Depositphotos_4537086_L

Probir na rak debelog crijeva – mala gesta koja spašava živote

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZašto se odazvati, kome je namijenjen program i kako izgleda postupak – sve na jednom mjestu. Rak debelog crijeva i rektuma jedan je od najčešćih oblika zloćudnih bolesti u Hrvatskoj, ali istodobno i jedan od najpreventabilnijih. Upravo zato se provodi nacionalni program probira kojim se nastoji otkriti bolest u ranoj fazi, kada je potpuno izlječiva. […]

Gastroenterologija

Konstipacija – kada je bezazlena, a kada je razlog za brigu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKonstipacija (zatvor) čest je probavni problem koji pogađa ljude svih dobi, ali osobito žene i starije osobe. Procjenjuje se da oko deset posto odraslih osoba u svijetu ima kronične tegobe s konstipacijom, a u starijoj populaciji taj postotak raste i do dvadeset posto. Kod žena je češća nego kod muškaraca, ponajprije zbog hormonalnih promjena, trudnoća […]

Gastroenterologija

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Gastroenterologija

Sunce i probava: utjecaj vitamina D na bolesti probavnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamin D, poznat i kao “sunčev vitamin”, ima ključnu ulogu u metabolizmu kalcija i zdravlju kostiju, no u posljednjih desetak godina sve više se prepoznaje i njegov širi učinak na ljudski organizam, uključujući utjecaj na imunološki sustav i funkciju probavnog trakta. Ljeto, razdoblje godine u kojem se najviše izlažemo suncu, idealna je prilika za razmatranje […]

Gastroenterologija

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Gastroenterologija

Može li progutana drvena čačkalica biti opasna unatoč urednim RTG i CT nalazima?