Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

shutterstock_2229886135
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Novo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja.

Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li vrijeme i priroda korištenja pametnih telefona noću povezani s rizikom od suicidalnog ponašanja sljedeći dan kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva. Analizirani su podaci 79 odraslih ispitanika (prosječna dob, 35,2 godine; 68,3% žena) koji su koristile Android telefone i imale suicidalne misli ili ponašanja u proteklom mjesecu.

Tijekom 28 dana, telefoni su snimali snimke zaslona svakih 5 sekundi tijekom korištenja, a sudionici su svakodnevno ispunjavali šest upita za trenutnu procjenu. Model dubokog učenja detektirao je tipkovnicu na zaslonu kao pokazatelj aktivnog korištenja.

Mjerena su tri aspekta korištenja pametnih telefona noću: najdulji razmak bez telefona od 20 do 10 sati, korištenje tijekom samoprocjene sati spavanja i korištenje svakog sata od 23 do 8 sati. Procjenjivane su razine pasivnih i aktivnih suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan.

Razdoblja bez telefona od 4-7 sati noću bila su povezana s višom razinom suicidalnih ideja nego dulja razdoblja od 7-9 sati, za pasivne i aktivne ideacije.

​​Korištenje telefona između 23 sata i 1 sat ujutro bilo je povezano s višom razinom pasivnih i aktivnih suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan nego korištenje tijekom kasnijih noćnih sati (1-5 sati ujutro) ili ranog jutra (5-8 sati ujutro). Produžena aktivnost tipkovnice, posebno između 1 sata i 5 sati ujutro, bila je povezana sa smanjenom razinom suicidalnih ideja sljedeći dan. Učinci vremena i prirode korištenja pametnih telefona trajali su čak i nakon prilagodbe za ukupnu upotrebu.

Jedan od ciljeva rada je uključivanje rezultata u algoritme za otkrivanje rizika u stvarnom vremenu ili ih koristiti za pokretanje pravovremenih adaptivnih intervencija. Voditelj istraživanja je Ross Jacobucci, Sveučilište Wisconsin-Madison. Članak je objavljen u časopisu JAMA.

Važno je istaknuti kako ova opservacijska studija nije otkrila da korištenje telefona uzrokuje suicidalne misli ili planiranje. Neaktivnost telefona nije se mogla razlikovati od spavanja. Uzorak je bio ograničen na korisnike Androida s nedavnim suicidalnim mislima, što je ograničilo generalizaciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako smanjiti pojačan libido kod odrasle osobe s autizmom?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]