
Cerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) ili hemoragije (krvarenja).
Uzroci i čimbenici rizika
Cerebrovaskularna bolest prvenstveno se javlja zbog stanja koja utječu na arterije koje krvlju opskrbljuju mozak.
Najčešći uzroci uključuju:
1. Ateroskleroza: Nakupljanje plaka (masnih naslaga) u arterijama sužava ili blokira protok krvi, povećavajući rizik od moždanog udara.
2. Hipertenzija (visoki krvni tlak): Kronični visoki krvni tlak oštećuje krvne žile, čineći ih sklonima pucanju ili začepljenju.
3. Dijabetes: Ovo stanje ubrzava aterosklerozu i pridonosi vaskularnom oštećenju.
4. Bolesti srca: Fibrilacija atrija i druga srčana stanja povećavaju rizik od emboličnog moždanog udara.
5. Pušenje i konzumiranje alkohola: doprinose oštećenju arterija i povećavaju stvaranje ugrušaka.
6. Pretilost i sjedilački način života: Ovi čimbenici povećavaju rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola, a svi oni doprinose cerebrovaskularnim bolestima.
7. Genetika i dob: obiteljska povijest moždanog udara ili vaskularne bolesti i poodmakla dob povećavaju vjerojatnost razvoja cerebrovaskularnih stanja.
Simptomi
Simptomi cerebrovaskularne bolesti razlikuju se ovisno o vrsti i težini stanja.
Simptomi moždanog udara (iznenadna pojava):
– Slabost ili obamrlost u licu, ruci ili nozi (osobito na jednoj strani)
– Poteškoće u govoru ili razumijevanju govora (afazija)
– Iznenadna zbunjenost ili dezorijentacija
– Problemi s vidom na jednom ili oba oka
– Jaka glavobolja bez poznatog uzroka
– Gubitak ravnoteže ili koordinacije
Prolazni ishemijski napad (TIA) označava privremene simptome slične moždanom udaru koji nestaju unutar 24 sata.
Simptomi aneurizme:
– Iznenadna, jaka glavobolja (često se opisuje kao najgora glavobolja u životu)
– Mučnina, povraćanje ili gubitak svijesti u teškim slučajevima
Vaskularna demencija: postupno opadanje pamćenja i kognitivnih funkcija zbog kroničnog smanjenog dotoka krvi u mozak
Dijagnoza
Rana dijagnoza cerebrovaskularne bolesti ključna je za učinkovito liječenje i prevenciju komplikacija. Dijagnostičke metode uključuju procjenu čimbenika rizika kao što su hipertenzija, dijabetes i životne navike. Treba provjeriti provjerite razinu kolesterola, šećera u krvi i faktore zgrušavanja. Slikovni testovi poput CT-a (kompjutorizirana tomografija) mogu identificirati krvarenje ili ishemijski moždani udar. MR (Magnetic Resonance Imaging) pruža detaljne slike moždanog tkiva i vaskularnih struktura. Ultrazvuk karotidnih arterija otkriva suženje karotidnih arterija uslijed ateroskleroze.
Elektrokardiogram (EKG) i ehokardiografija mogu otkriti stanja srca koja bi mogla doprinijeti cerebrovaskularnoj bolesti.
Liječenje
Liječenje cerebrovaskularne bolesti ovisi o temeljnom uzroku i težini. Primarni ciljevi su uspostaviti normalan protok krvi, spriječiti buduće događaje i kontrolirati čimbenike rizika.
U liječenju se koristi nekoliko skupina lijekova
1. Antiagregacijski lijekovi: Aspirin ili klopidogrel za sprječavanje krvnih ugrušaka.
2. Antikoagulansi: Varfarin ili izravni oralni antikoagulansi (DOAC) za pacijente s fibrilacijom atrija.
3. Statini: snižavaju razinu kolesterola kako bi se spriječilo napredovanje ateroskleroze.
4. Lijekovi za krvni tlak: ACE inhibitori, beta-blokatori ili diuretici za kontrolu hipertenzije.
5. Trombolitička terapija: U slučajevima akutnog ishemijskog moždanog udara, tkivni aktivator plazminogena (tPA) može otopiti ugruške ako se primijeni unutar nekoliko sati.
Kirurški i intervencijski tretmani
U slučaju plaka karotidnih arterija radi se karotidna endarterektomija što je kirurško uklanjanje plaka iz karotidnih arterija radi uspostavljanja protoka krvi. Angioplastika i stentiranje je minimalno invazivni postupak za otvaranje suženih arterija s pomoću balona i stenta. Za uklanjanje krvnih ugrušaka i smanjenje pritiska na mozak u teškim slučajevima hemoragičnog moždanog udara mogu se koristiti kirurške tehnike.
Preventivne mjere
Obuhvaćaju promjene u prehrani. Ishrana zdrava za srce bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima. Također je potrebno ograničenje soli, šećera i zasićenih masti.
Bavljenje umjerenom aerobnom vježbom (kao što je hodanje ili plivanje) u trajanju od najmanje 30 minuta većinu dana u tjednu.
Prestanak pušenja i ograničavanje unosa alkohola značajno smanjuje rizik od cerebrovaskularnih bolesti.
Održavanje zdrave težine kako bi se smanjio pritisak na kardiovaskularni sustav također je bitan čimbenik kao i liječenje popratnih bolesti poput kontrole dijabetesa, hipertenzije i razine kolesterola kroz lijekove i promjene načina života.
Cerebrovaskularna bolest ozbiljno je i potencijalno po život opasno stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Njegovi uzroci variraju od ateroskleroze i hipertenzije do genetskih čimbenika, no mnogi čimbenici rizika mogu se kontrolirati promjenama načina života i medicinskim intervencijama. Rano otkrivanje s pomoću snimanja i medicinske procjene ključno je za učinkovito liječenje. Mogućnosti liječenja uključuju lijekove, kirurške zahvate i promjene načina života usmjerene na sprječavanje komplikacija kao što je moždani udar. Uz odgovarajuću svijest, prevenciju i pravodobno liječenje, teret cerebrovaskularne bolesti može se značajno smanjiti, poboljšavajući kvalitetu života bolesnika.
28.2.2025