Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira.

Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih antipsihotika odobrenih za bipolarni poremećaj od 1970. godine nisu razvijeni originalno za liječenje ovog poremećaja.

Istraživanje novih farmakoloških terapija za bipolarni poremećaj djelomično je otežano nedostatkom razumijevanja etiologije i patofiziologije poremećaja, kao i nedostatkom financiranja.

Više slučajeva ili bolja dijagnoza?

Analiza provedena 2024. godine iznosi zaključke kako je incidencija među adolescentima i mladim odraslim osobama porasla sa 79,21 na 100 000, u 1990. na 84,97 te 100 000 u 2019.

Kako se smatra da je bipolarni poremećaj genetsko stanje, ne može se tvrditi kako je prevalencija gena zapravo porasla. Vjerojatno se poboljšalo dijagnosticiranje ovog poremećaja, no neki podaci govore o tome kako se ponekad „kasni“ nakon pojave simptoma oko 7-10 godina. Neki stručnjaci ističu kako je bolest toliko dinamična da se može manifestirati u nizu različitih stanja i skupova simptoma.

Postoje tri tipa bipolarnog poremećaja – I, II i ciklotimija – koji su opisani u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje Američke psihijatrijske udruge. U bipolarnom tipu I, manične epizode traju tjedan dana ili više, izmjenjujući se s depresijom. Kod osoba s bipolarnim poremećajem tipa II hipomanija, što je stanje manje povišenog raspoloženja od manije, izmjenjuje se s depresijom. Ciklotimija uključuje promjene raspoloženja, ali ne i ekstremnu maniju ili depresiju.

Može se dogoditi da osoba koja ima epizodu velikog depresivnog poremećaja možda neće biti upitana o povijesti manije ili hipomanije i može se liječiti samo od depresije. Osobama s razdražljivom depresijom ili tjeskobnim ruminiranjem, ili drugim problemima kao što su poremećaji ličnosti s nestabilnim raspoloženjem, može se pogrešno dijagnosticirati bipolarni poremećaj. Važno je također provjeriti je li netko od krvnih srodnika imao “manično-depresivnu bolest” ili “bipolarni poremećaj”.

Što uzrokuje bipolarni poremećaj

Točan uzrok nije poznat, no smatra se kako su uključeni i genetski i okolišni čimbenici. Otprilike 80%-90% osoba s bipolarnim poremećajem ima rođaka s tim poremećajem.

Postulirano je mnogo mehanizama, no prof. McIntyre ne smatra kako u ovom trenutku stvarno imamo dovoljno precizno razumijevanje o mehanizmu.

U usporedbi s depresijom ili shizofrenijom, malo se zna o temeljnoj genetici bipolarnog poremećaja. Iako su studije povezanosti na cijelom genomu identificirale približno 30 uobičajenih genetskih varijanti koje su značajno povezane s bipolarnim poremećajem, istraživači tek trebaju identificirati genetske biomarkere za ovo stanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Terapija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?