Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja.

Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara živčani sustav kao odgovor na vanjske podražaje. Ti se električni odgovori bilježe pomoću elektroda postavljenih na vlasište. Vrste evociranih potencijala su:

– Vidni evocirani potencijali (VEP)

– Somatosenzorni evocirani potencijali (SEP)

– Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP)

– Motorički evocirani potencijali (MEP)

– Kognitivni evocirani potencijali

Svaka vrsta evociranih potencijala cilja na određeni senzorni put i osmišljena je za procjenu integriteta i funkcionalnosti tog puta. VEP procjenjuju vidne putove, SEP procjenjuju osjetne (somatosenzorne) putove, BAEP ispituju slušne putove, a MEP se fokusira na motoričke putove.

Vidni evocirani potencijali (VEP)

VEP se koriste za procjenu vidnih putova, od mrežnice do centra za vid u mozgu. Tijekom VEP testa pacijentu se prezentiraju vidni podražaji kao što su izmjenični uzorci šahovnice ili bljeskovi svjetla, a električni odgovor se bilježi iz centar mozga zaduženih za vid. VEP su posebno korisni u dijagnosticiranju i praćenju stanja kao što su optički neuritis, multipla skleroza i drugi poremećaji vidnog puta.

U bolesnika s multiplom sklerozom VEP-ovi mogu detektirati demijelinizaciju duž vidnih živaca, čak i bez kliničkih simptoma. Odgođeno vrijeme odgovora u VEP-ovima ukazuje na usporenu brzinu provođenja, što je karakteristično za demijelinizaciju.

Somatosenzorni evocirani potencijali (SEP)

SEP se koriste za procjenu integriteta osjetnih (somatosenzornih) putova, od perifernih živaca do mozga. Tijekom SEP testa, električni podražaji se primjenjuju na periferne živce, kao što su medijanus ili tibijalni živac, a rezultirajuća električna aktivnost se bilježi na različitim točkama duž putanje.

SEP se obično koristi za procjenu funkcije leđne moždine u slučajevima sumnje na ozljede leđne moždine, multiple skleroze ili neuropatije. Također su vrijedni u intraoperativnom praćenju kako bi se spriječilo oštećenje leđne moždine tijekom kirurških zahvata.

Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP)

BAEP-ovi procjenjuju slušne putove od uha do moždanog debla. Tijekom BAEP testa, slušni podražaji, obično klikovi ili tonovi, prezentiraju se pacijentu kroz slušalice, a rezultirajući električni odgovori bilježe se s vlasišta.

BAEP se prvenstveno koriste za dijagnosticiranje poremećaja slušnog puta, uključujući akustične neurinome, lezije moždanog debla i smetnje sluha. Također su vrijedni u procjeni sluha u novorođenčadi i pacijenata koji ne reagiraju ili ne mogu komunicirati.

Motorički evocirani potencijali (MEP)

Procjenjuje integritet motoričkih puteva, od mozga (motoričkog korteksa)do mišića. Tijekom MEP testa, magnetska ili električna stimulacija primjenjuje se na motorni korteks, a rezultirajući električni odgovor se bilježi iz određenih mišića.

MEP se obično koriste u dijagnostici poremećaja motoričkih puteva kao što su multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza (ALS) i druge bolesti motoričkih neurona. Također se koriste u intraoperativnom praćenju za procjenu funkcionalnog integriteta motoričkih putova tijekom operacija koje uključuju mozak ili leđnu moždinu.

Principi i tehnike ispitivanja evociranog potencijala

Osnovno načelo evociranih potencijala je stimulirati određeni živčani put ( senzorni ili motorički put) i zabilježiti rezultirajući električni odgovor.

Klinička primjena evociranih potencijala

Evocirani potencijali imaju ključnu ulogu u dijagnostici i praćenju različitih neuroloških poremećaja.

  1. Multipla skleroza: Evocirani potencijali se obično koriste za otkrivanje subkliničkih lezija u bolesnika s multiplom sklerozom. VEP, SEP i MEP mogu otkriti abnormalnosti u različitim putovima zahvaćenima bolešću.
  2. Ozljede leđne moždine: SEP i MEP su vrijedni u procjeni opsega i mjesta ozljeda leđne moždine, kao i praćenju oporavka ili pogoršanja tijekom vremena.
  3. Lezije moždanog debla: BAEP su korisni u identificiranju lezija koje zahvaćaju moždano deblo, kao što su tumori, vaskularne malformacije i drugi.
  4. Procjena sluha: BAEP se rutinski koriste za procjenu funkcije sluha u novorođenčadi, dojenčadi i osoba sa sumnjom na gubitak sluha.

Prednosti i ograničenja evociranih potencijala

Evocirani potencijali nude nekoliko prednosti u kliničkoj praksi. Oni su neinvazivni, relativno brzi za izvođenje i omogućuju objektivna mjerenja funkcije živčanog sustava. Osim toga, EP mogu otkriti abnormalnosti u specifičnim putovima koji možda nisu vidljivi kliničkim pregledom ili slikovnim studijama.

Međutim, evocirani potencijali također imaju ograničenja. Oni možda neće pružiti preciznu lokalizaciju lezija, a na rezultate mogu utjecati čimbenici kao što su suradnja s pacijentom, tehnički problemi i koegzistirajuća medicinska stanja. U nekim slučajevima, evocirane potencijale će možda trebati kombinirati s drugim dijagnostičkim testovima, kao što su MR ili elektrofiziološke studije, kako bi se dobila sveobuhvatna procjena.

Nedavni napredak u tehnologiji doveo je do razvoja sofisticiranijih tehnika evociranih potencijala. Ove su inovacije poboljšale osjetljivost i točnost testiranja evociranih potencijala, omogućujući bolju dijagnozu i praćenje neuroloških poremećaja.

Buduća istraživanja usmjerena su na usavršavanje tehnika evociranih potencijala, istraživanje njihovog potencijala u novim kliničkim primjenama i njihovu integraciju s drugim modalitetima neuroimaginga. Osim toga, postoji stalni interes za razvoj automatiziranih i prijenosnih sustava evociranih potencijala za korištenje u krevetu i na daljinu.

Evocirani potencijali vrijedan su dijagnostički alat za procjenu integriteta živčanih puteva (osjetnih i motoričkih putova) u živčanom sustavu. Pružajući objektivna i neinvazivna mjerenja, evocirani potencijali igraju ključnu ulogu u dijagnozi i praćenju širokog spektra neuroloških poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Je li MR mozga s nalazom „empty sella“ i sitnim glioznim lezijama razlog za zabrinutost?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Neurologija

Je li EEG nalaz u granicama normale razlog za brigu?