Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja.

Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara živčani sustav kao odgovor na vanjske podražaje. Ti se električni odgovori bilježe pomoću elektroda postavljenih na vlasište. Vrste evociranih potencijala su:

– Vidni evocirani potencijali (VEP)

– Somatosenzorni evocirani potencijali (SEP)

– Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP)

– Motorički evocirani potencijali (MEP)

– Kognitivni evocirani potencijali

Svaka vrsta evociranih potencijala cilja na određeni senzorni put i osmišljena je za procjenu integriteta i funkcionalnosti tog puta. VEP procjenjuju vidne putove, SEP procjenjuju osjetne (somatosenzorne) putove, BAEP ispituju slušne putove, a MEP se fokusira na motoričke putove.

Vidni evocirani potencijali (VEP)

VEP se koriste za procjenu vidnih putova, od mrežnice do centra za vid u mozgu. Tijekom VEP testa pacijentu se prezentiraju vidni podražaji kao što su izmjenični uzorci šahovnice ili bljeskovi svjetla, a električni odgovor se bilježi iz centar mozga zaduženih za vid. VEP su posebno korisni u dijagnosticiranju i praćenju stanja kao što su optički neuritis, multipla skleroza i drugi poremećaji vidnog puta.

U bolesnika s multiplom sklerozom VEP-ovi mogu detektirati demijelinizaciju duž vidnih živaca, čak i bez kliničkih simptoma. Odgođeno vrijeme odgovora u VEP-ovima ukazuje na usporenu brzinu provođenja, što je karakteristično za demijelinizaciju.

Somatosenzorni evocirani potencijali (SEP)

SEP se koriste za procjenu integriteta osjetnih (somatosenzornih) putova, od perifernih živaca do mozga. Tijekom SEP testa, električni podražaji se primjenjuju na periferne živce, kao što su medijanus ili tibijalni živac, a rezultirajuća električna aktivnost se bilježi na različitim točkama duž putanje.

SEP se obično koristi za procjenu funkcije leđne moždine u slučajevima sumnje na ozljede leđne moždine, multiple skleroze ili neuropatije. Također su vrijedni u intraoperativnom praćenju kako bi se spriječilo oštećenje leđne moždine tijekom kirurških zahvata.

Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP)

BAEP-ovi procjenjuju slušne putove od uha do moždanog debla. Tijekom BAEP testa, slušni podražaji, obično klikovi ili tonovi, prezentiraju se pacijentu kroz slušalice, a rezultirajući električni odgovori bilježe se s vlasišta.

BAEP se prvenstveno koriste za dijagnosticiranje poremećaja slušnog puta, uključujući akustične neurinome, lezije moždanog debla i smetnje sluha. Također su vrijedni u procjeni sluha u novorođenčadi i pacijenata koji ne reagiraju ili ne mogu komunicirati.

Motorički evocirani potencijali (MEP)

Procjenjuje integritet motoričkih puteva, od mozga (motoričkog korteksa)do mišića. Tijekom MEP testa, magnetska ili električna stimulacija primjenjuje se na motorni korteks, a rezultirajući električni odgovor se bilježi iz određenih mišića.

MEP se obično koriste u dijagnostici poremećaja motoričkih puteva kao što su multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza (ALS) i druge bolesti motoričkih neurona. Također se koriste u intraoperativnom praćenju za procjenu funkcionalnog integriteta motoričkih putova tijekom operacija koje uključuju mozak ili leđnu moždinu.

Principi i tehnike ispitivanja evociranog potencijala

Osnovno načelo evociranih potencijala je stimulirati određeni živčani put ( senzorni ili motorički put) i zabilježiti rezultirajući električni odgovor.

Klinička primjena evociranih potencijala

Evocirani potencijali imaju ključnu ulogu u dijagnostici i praćenju različitih neuroloških poremećaja.

  1. Multipla skleroza: Evocirani potencijali se obično koriste za otkrivanje subkliničkih lezija u bolesnika s multiplom sklerozom. VEP, SEP i MEP mogu otkriti abnormalnosti u različitim putovima zahvaćenima bolešću.
  2. Ozljede leđne moždine: SEP i MEP su vrijedni u procjeni opsega i mjesta ozljeda leđne moždine, kao i praćenju oporavka ili pogoršanja tijekom vremena.
  3. Lezije moždanog debla: BAEP su korisni u identificiranju lezija koje zahvaćaju moždano deblo, kao što su tumori, vaskularne malformacije i drugi.
  4. Procjena sluha: BAEP se rutinski koriste za procjenu funkcije sluha u novorođenčadi, dojenčadi i osoba sa sumnjom na gubitak sluha.

Prednosti i ograničenja evociranih potencijala

Evocirani potencijali nude nekoliko prednosti u kliničkoj praksi. Oni su neinvazivni, relativno brzi za izvođenje i omogućuju objektivna mjerenja funkcije živčanog sustava. Osim toga, EP mogu otkriti abnormalnosti u specifičnim putovima koji možda nisu vidljivi kliničkim pregledom ili slikovnim studijama.

Međutim, evocirani potencijali također imaju ograničenja. Oni možda neće pružiti preciznu lokalizaciju lezija, a na rezultate mogu utjecati čimbenici kao što su suradnja s pacijentom, tehnički problemi i koegzistirajuća medicinska stanja. U nekim slučajevima, evocirane potencijale će možda trebati kombinirati s drugim dijagnostičkim testovima, kao što su MR ili elektrofiziološke studije, kako bi se dobila sveobuhvatna procjena.

Nedavni napredak u tehnologiji doveo je do razvoja sofisticiranijih tehnika evociranih potencijala. Ove su inovacije poboljšale osjetljivost i točnost testiranja evociranih potencijala, omogućujući bolju dijagnozu i praćenje neuroloških poremećaja.

Buduća istraživanja usmjerena su na usavršavanje tehnika evociranih potencijala, istraživanje njihovog potencijala u novim kliničkim primjenama i njihovu integraciju s drugim modalitetima neuroimaginga. Osim toga, postoji stalni interes za razvoj automatiziranih i prijenosnih sustava evociranih potencijala za korištenje u krevetu i na daljinu.

Evocirani potencijali vrijedan su dijagnostički alat za procjenu integriteta živčanih puteva (osjetnih i motoričkih putova) u živčanom sustavu. Pružajući objektivna i neinvazivna mjerenja, evocirani potencijali igraju ključnu ulogu u dijagnozi i praćenju širokog spektra neuroloških poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Molim Vas možete li mi reći kakav je moj EEG nalaz?

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Gdje trebam otići ako imam česte glavobolje?

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]