Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni program implementirat će se i provesti sa svrhom ocjenjivanja izvedivosti i djelotvornosti provedbe organiziranog programa probira na nacionalnoj razini imajući na umu učinkovitost, financijsku isplativost i preporuke stručnih institucija.

Posebni program bit će usmjeren na muškarce životne dobi od 55 do 69 godina koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji nisu radili pretragu PSA (prostata specifični antigen) u zadnjih 12 mjeseci. Ovaj program provodit će se na teritoriju Grada Zagreba, a u provedbi sudjeluju domovi zdravlja Grada Zagreba, KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice te neke poliklinike, a sponzor čitavog programa je zagrebačka pivovara. Cilj Posebnog programa je provesti probir na rak prostate među 10 000 muškaraca u životnoj dobi u kojoj je pojavnost raka prostate relativno velika. Muškarci iz ciljne populacije bit će pozvani od strane obiteljskih liječnika na besplatnu pretragu PSA te, u slučaju potrebe, a prema zadanim smjernicama, i na besplatne daljnje pretrage. Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak u muškaraca u Hrvatskoj. To je treći najčešći zloćudni uzrok smrti u muškaraca, nakon raka pluća te raka debelog i završnog crijeva. Program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj jedan je od najvažnijih koraka u borbi protiv ove bolesti.

Program se temelji na besplatnom testiranju PSA markerom i kliničkim (digitorektalnim) pregledom ispitanika od strane kvalificiranog urologa. Ovdje valja napomenuti kako niti PSA, a ni digitorektalni pregled nisu dijagnostički testovi poput testa na trudnoću koji ima samo samo dva moguća ishoda: trudna je – nije trudna. Navedeni test i klinički pregled ukazuju samo na potencijalni rizik od raka prostate i to u populaciji muškaraca koja je načelno pod većim rizikom od te bolesti. Radi se, dakle, o probiru (engl. – screening).

Što je probir? Sustavni, populacijski ili masovni probir za sada se provodi u RH, a on se odnosi na pregled svih asimptomatskih muškaraca u rizičnoj populaciji i obično ga potiču zdravstvene službe. Ovdje se, za sada, radi o tzv. ranom otkrivanju ili oportunističkom probiru kojeg inicira sam bolesnik na temelju zdravstvene informiranosti ili njegov liječnik obiteljske medicine. Takva praksa postoji i u svim urološkim ambulantama, a krajnji ciljevi su joj smanjenje smrtnosti od raka prostate i očuvanje kvalitete života.

U slučaju postojanja povišenog rizika od prisutnosti raka prostate, a to su povišena vrijednosti PSA i/ili suspektan (pozitivan) nalaz digitorektalne pretrage, ispitanik se upućuje na daljnje pretrage. To je, prije svega, MR (magnetna rezonanca) prostate koja dalje klasificira rizik od bolesti u pet mogućih stupnjeva. Prema potrebi, indicira se biopsija prostate. Ona već predstavlja invazivnu metodu dijagnostike s mogućim (ali rijetkim) komplikacijama iako istodobno pruža najveću točnost u postavljanju ili isključenju dijagnoze raka prostate.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Urologija shutterstock_2425372397

Vodena kila sjemenika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urologija shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Urologija

Je li potrebno učiniti CT abdomena zbog septirane ciste bubrega u starijoj dobi?

Urologija shutterstock_2536789481

Najčešći uzročnik mokraćnih infekcija – Escherichia coli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEscherichia (čit. – ešerihija) coli je najčešći uzročnik mokraćnih infekcija donjeg mokraćnog sustava. To je crijevna bakterija nazvana po svom otkrivatelju. Najčešći oblik bolesti koja nastaje kao posljedica mokraćne infekcije jest upala mokraćnog mjehura (lat. cystitis). Najčešći uzročnik tih infekcija je bakterija za koju smo svi mnogo puta do sada čuli. Zove se Escherichia coli […]

Urologija shutterstock_1287040627

Hematurija kod bolesnika s ugrađenim double-J (JJ) stentom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUreteralni (bubrežni) stentovi predstavljaju često korištenu endourološku metodu za osiguranje protoka mokraće iz bubrega u mokraćni mjehur — najčešće nakon liječenja bubrežnih kamenaca, kod ureteralnih striktura, kirurških zahvata ili u kontekstu malignih opstrukcija. Stent ima oblik tanke, fleksibilne cijevi koja se prostire od bubrežnog kanala (renalne zdjelice) do mokraćnog mjehura i ostaje u tijelu određeno […]

Urologija shutterstock_2535515799

Trebali operirati svaku varikokelu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Urologija shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Urologija

Treba li uzeti propisanu antibiotsku terapiju kod katetera ako nema simptoma infekcije zbog straha od nuspojava?