Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske anomalijerazvijaju tijekom embriogeneze kada je normalan proces venske drenaže poremećen. Umjesto tipičnog stvaranja velikih vena, manje vene ostaju i spajaju se u središnju venu.

Središnja vena razvojne venske anomalije tipično se ulijeva u duralni sinus ili duboku vensku strukturu. Arhitektura razvojne venske anomalije osigurava da oni održavaju vensku drenažu iz okolnog moždanog tkiva, što ih čini neophodnima unatoč njihovom abnormalnom izgledu. Ovo oslanjanje na razvojne venske anomalije za ispravnu vensku drenažu čini okolno moždano tkivo ranjivim ako je razvojna venska anomalija ugrožen, što kirurške intervencije čini posebno rizičnim.

Koliko se često javljaju?

Razvojne venske anomalije su prisutne u otprilike 2,5% opće populacije, što ih čini najčešćom vaskularnom malformacijom. Često se otkrivaju slučajno tijekom slikovnih studija koje se provode iz nepovezanih razloga, kao što su glavobolje ili traume. Mali mozak je relativno česta lokacija za razvojne venske anomalije , s oko 10-15% ovih anomalija koje se pojavljuju u ovoj regiji. Ne postoji značajna rodna sklonost za razvojne venske anomalije i mogu se pojaviti kod pojedinaca bilo koje dobi, iako se najčešće dijagnosticiraju kod odraslih zbog povećane upotrebe naprednih tehnika neuroslikanja.

Klinička slika

Većina razvojnih venskih anomalije je asimptomatska i otkrivaju se slučajno. Međutim, u nekim slučajevima mogu biti povezani sa simptomima. Kada su razvojne venske anomalije simptomatske, simptomi obično proizlaze iz komplikacija kao što su krvarenje, tromboza ili venska hipertenzija, a ne same razvojne venske anomalije . Simptomi obično proizlaze ili iz izravnih učinaka pritiska na tkivo ili iz sekundarnih komplikacija poput krvarenja.

Rizik od krvarenja kod razvojne venske anomalije općenito je nizak, procjenjuje se na 0,15% godišnje. Međutim, kada dođe do krvarenja, ono može biti katastrofalno.

Kako se postavlja dijagnoza

Razvojne venske anomalije se najčešće dijagnosticiraju pomoću magnetske rezonance (MR), osobito s kontrastom. Na MR-u, razvojne venske anomalije pokazuju karakterističan izgled “caput medusae”, s više malih vena koje konvergiraju u veću drenažnu venu. Kompjuterizirana tomografija (CT) također može otkriti razvojne venske anomalije , osobito ako je došlo do krvarenja, ali MR se općenito preferira zbog superiornog prikaza.

Kako se liječe?

Liječenje razvojne venske anomalije je uglavnom konzervativno. Kako je većina razvojnih venskih anomalija asimptomatska, ne zahtijevaju nikakvo liječenje osim rutinskog praćenja. Primarni cilj je izbjeći intervencije koje bi mogle kompromitirati razvojne venske anomalije , što dovodi do venskog infarkta ili krvarenja.

U slučajevima kada je razvojna venska anomalija simptomatska zbog komplikacija kao što je krvarenje, strategija liječenja može varirati. Izravna kirurška resekcija razvojne venske anomalije općenito se izbjegava zbog visokog rizika od izazivanja venskog infarkta u okolnom moždanom tkivu.

Dugoročno liječenje uključuje redovito praćenje sa serijskim slikanjem radi praćenja promjena u razvojnoj venskoj anomaliji ili razvoja novih simptoma.

Prognoza

Prognoza za osobe s razvojnom venskom anomalijom općenito je izvrsna, osobito za one s asimptomatskim lezijama. Rizik od komplikacija kao što su krvarenje ili venski infarkt je nizak, a većina osoba s razvojnim venskim anomalijama živi normalnim, zdravim životom bez ikakve potrebe za intervencijom.

Međutim, u slučajevima kada se pojave komplikacije, prognoza može varirati ovisno o težini komplikacije i pravodobnosti liječenja. Krvarenja u stražnjoj jami, na primjer, mogu biti opasna po život ako se ne zbrinu na vrijeme. Unatoč tome, uz odgovarajuće praćenje i liječenje, većina bolesnika s razvojnom venskom anomalijom može očekivati ​​dobru kvalitetu života.

Kako prevenirati komplikacije?

U prevenciji komplikacije bitno je redovito praćenje. Rutinsko praćenje s MR-om preporučuje se za osobe kojima je dijagnosticiran razvojna venska anomalija, osobito ako je anomalija locirana u kritičnom području poput malog mozga. Periodično snimanje pomaže u praćenju promjena razvojne venske anomalije ili razvoja povezanih lezija kao što su kavernozne malformacije, koje mogu povećati rizik od komplikacija. Redoviti pregledi kod neurologa mogu pomoći u otkrivanju bilo kakvih ranih znakova komplikacija, kao što su suptilne promjene u koordinaciji, ravnoteži ili neurološkim funkcijama.

Također je bitno i smanjiti čimbenike rizika strogom kontrolom krvnog tlaka. Održavanje zdravog krvnog tlaka ključno je jer hipertenzija može povećati rizik od krvarenja. Razrjeđivači krvi (antikoagulansi) mogu biti potrebni za neka medicinska stanja, treba ih koristiti s oprezom kod pacijenata s razvojnom venskom anomalijom, jer mogu povećati rizik od komplikacija krvarenja. Prije početka ili prekida bilo kakve antikoagulantne terapije neophodna je konzultacija s liječnikom.

U čimbenike rizika ulaze i određene životne navike. Usvajanje zdravog načina života s uravnoteženom prehranom i redovitom tjelovježbom može pomoći u kontroli čimbenika rizika poput hipertenzije i pretilosti, koji bi mogli pogoršati komplikacije kod pacijenata s razvojnom venskom anomalijom. Međutim, treba izbjegavati aktivnosti koje uključuju visok rizik od ozljede glave. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola mogu pridonijeti vaskularnom oštećenju i treba ih izbjegavati kako bi se smanjio rizik od komplikacija. Budući da ozljede glave mogu pogoršati vaskularne malformacije ili pospješiti krvarenje, važno je da pacijenti poduzmu mjere opreza kako bi spriječili traumu glave, kao što je nošenje kaciga tijekom vožnje biciklom ili bavljenja drugim aktivnostima gdje je moguća ozljeda glave.

Razvojne venske anomalije u su relativno česte vaskularne malformacije koje su obično asimptomatske i slučajno otkrivene. Iako općenito benigne, nose mali rizik od ozbiljnih komplikacija, osobito krvarenja, što zahtijeva pažljivo praćenje i liječenje. Konzervativni pristup liječenju razvojnim venskim anomalijama odražava delikatnu ravnotežu između očuvanja potrebne venske drenaže i sprječavanja potencijalno katastrofalnih komplikacija. Kroz stalna istraživanja i napredak u neuroslikovnim metodama, liječenje razvojnih venskih anomalija će se vjerojatno nastaviti poboljšavati, osiguravajući bolje ishode za one koji su pogođeni ovim stanjem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Mozak

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Iz iste kategorije

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]