Kognitivna bihevioralna terapija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. Za razliku od akutne nesanice, koja je često kratkotrajna i tipično potaknuta određenim stresorima ili događajima, kronična je nesanica složenija i dugotrajnija, te potencijalno može dovesti do značajnog stresa ili oštećenja u različitim aspektima života. Obrasci spavanja i navike često se mijenjaju starenjem, a te promjene mogu značajno utjecati na kvalitetu života osoba. Starije osobe često imaju manju učinkovitosti spavanja što se može pripisati češćim buđenjima tijekom noći. Često se povećava i vrijeme potrebno da se zaspi. Dolazi do smanjenja faza dubokog sna. Ciklus spavanja ima tendenciju fragmentacije s godinama, što dovodi do površnog i manje obnavljajućeg sna. Zbog slabije kvalitete noćnog sna, starije osobe mogu osjetiti veću dnevnu pospanost, što dovodi do povećane učestalosti drijemanja. Nesanica postaje sve češća kako ljudi stare, pri čemu promjene u obrascima spavanja i načinu života igraju ulogu.

Kognitivno bihevioralna terapija za nesanicu je nefarmakološki tretman prepoznat je kao prva linija intervencije za kroničnu nesanicu. Kognitivno bihevioralna terapija strukturiran je pristup liječenju nesanice utemeljen na dokazima bez uporabe lijekova. Temelji se na načelu da nesanicu često mogu uzrokovati misli, osjećaji i ponašanja koji ne pogoduju snu.

Kako se provodi kognitivno bihevioralna terapija?

Kognitivno bihevioralna terapija nesanice provodi se korištenjem strukturiranog, višekomponentnog pristupa usmjerenog ka rješavanju temeljnih uzroka nesanice. Obično se sastoji od nekoliko osnovnih komponenti usmjeren na rješavanje specifičnih aspekata ponašanja tijekom spavanja i kognitivnih obrazaca koji pridonose poteškoćama sa spavanjem. Počinje sveobuhvatnom procjenom koja uključuje klinički intervju i dnevnik spavanja. Bolesnici vode dnevnik spavanja jedan do dva tjedna kako bi se zabilježile pojedinosti o vremenu spavanja, vremenu buđenja i kvaliteti sna. To pomaže u prepoznavanju obrazaca i problema koji zahtijevaju ciljane intervencije. Terapija se sastoji od više sesija (obično 5 do 8) raspoređenih u nekoliko tjedana. Svaka sesija može se usredotočiti na različite aspekte. Kognitivna bihevioralna terapija obično uključuje nekoliko komponenti.

  1. Terapija kontrole podražaja:

Uključuje upute osmišljene kako bi pomogle pacijentima da uspostave dosljedan raspored spavanja i buđenja. Tehnika uključuju da osoba ide u krevet samo kada je pospana, korištenje kreveta samo za spavanje, odlazak u krevet samo kada je osoba pospana, i održavanje dosljednog vremena buđenja svaki dan, čak i vikendom.

  • Terapija ograničenja vremena provedenog u krevetu:

Ova komponenta ograničava vrijeme provedeno u krevetu kako bi što više odgovaralo stvarnom vremenu spavanja. To u početku dovodi do određenog nedostatka sna, što stvara snažniju želju za snom i pomaže učvršćivanju sna tijekom vremena. Vrijeme provedeno u krevetu zatim se postupno povećava kako se učinkovitost spavanja poboljšava.

  • Kognitivna terapija:

Kognitivne tehnike mijenjaju uvjerenja koja utječu na san. Na primjer, govori se o vjerovanjima koja izazivaju tjeskobu o katastrofalnim posljedicama lošeg sna. Pacijenti uče zamijeniti te misli racionalnijima, uravnoteženijima, smanjujući tjeskobu i potičući opuštanje.

  • Higijena spavanja:

Odnosi se na životne navike koje potiču dobar san, kao što je reguliranje unosa kofeina i alkohola, stvaranje ugodnog okruženja za spavanje i uspostavljanje opuštajuće rutine prije spavanja.

  • Tehnike opuštanja:

Metode poput progresivnog opuštanja mišića, dubokog disanja i meditacije podučavaju se kako bi pomogle u smanjenju tjelesne napetosti i kontroli misli koje mogu ometati san.

Nakon početnih sesija zakazuju se naknadni sastanci za praćenje napretka, rješavanje novih problema i učvršćivanje tehnika. Napreda se prati dnevnikom spavanja.

Kognitivna bihevioralna terapija se pokazala vrlo učinkovitim za mnoge ljude koji pate od kronične nesanice, pri čemu poboljšanja često traju i nakon završetka liječenja. Tipično, kognitivna bihevioralna terapija se provodi u razdoblju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Može se održavati individualno ili u grupi, a sve više i online ili putem digitalnih platformi, koje su se također pokazale učinkovitima.

Koje su prednosti kognitivne bihevioralne terapije­?

Studije su dosljedno pokazale da kognitivna bihevioralna terapija poboljšava san kod osoba s nesanicom. Smanjuje vrijeme potrebno da se zaspi, povećava ukupno vrijeme spavanja i poboljšava učinkovitost spavanja. Dobrobiti kognitivne bihevioralna terapije često traju dugoročno. Osim toga, kognitivna bihevioralna terapija nema nuspojava, što ju čini sigurnom opcijom za većinu ljudi, uključujući one sa zdravstvenim problemima ili one koji uzimaju više lijekova.

Poboljšanja od kognitivne bihevioralne terapija mogu biti dugoročna, budući da podučava vještine koje pacijenti nastavljaju koristiti nakon završetka liječenja. Kognitivna bihevioralna terapija bavi se temeljnim uzrocima nesanice, a ne samo simptomima.

Učinkovitost kognitivne bihevioralne terapije također se može pripisati njezinom izravnom utjecaju na kognitivne procese i ponašanja koja doprinose nesanici. Restrukturiranjem negativnih misli (kognitivno restrukturiranje), provođenjem promjena ponašanja (kao što su kontrola podražaja i restrikcija vremena provedenog u krevetu) i podučavanjem tehnika opuštanja, kognitivna bihevioralna terapija se bavi temeljnim uzrocima nesanice, a ne samo njezinim simptomima.

Koliko dugo traju učinci?

Učinci kognitivno bihevioralne terapije općenito su dugotrajni, što je čini vrlo učinkovitim tretmanom za kroničnu nesanicu. Više studija dokumentiralo je trajnost dobrobiti kognitivno bihevioralne terapije. Neposredno nakon završetka ciklusa kognitivno bihevioralne terapije, većina pacijenata ima značajna poboljšanja u različitim parametrima spavanja kao što je smanjena latencija početka spavanja (vrijeme potrebno da se zaspi), povećanje trajanja ukupnog sna i poboljšana učinkovitost spavanja. Dugoročni učinci jedna su od najuvjerljivijih značajki. Istraživanja pokazuju da poboljšanja dobivena kognitivno bihevioralnom terapijom mogu trajati mjesecima pa čak i godinama nakon završetka terapije. Ključna studija objavljena u “Journal of the American Medical Association” otkrila je da su se dobrobiti kognitivno bihevioralne terapije produžile do 24 mjeseca nakon tretmana, pri čemu je zabilježeno poboljšanja u latenciji spavanja, trajanju sna, učinkovitosti i općem zadovoljstvu snom.

Kognitivna bihevioralna terapija ističe se kao učinkovit, siguran i dugotrajan tretman za nesanicu, koji se bavi i simptomima i temeljnim uzrocima nesanice. Za one koji se bore s problemima spavanja, kognitivno bihevioralna terapija za nesanicu nudi uvjerljivu alternativu lijekovima, obećavajući ne samo bolji san, već i zdraviji život. Kognitivna bihevioralna terapija se smatra zlatnim standardom za liječenje kronične nesanice, preporučuju se kao prva linija liječenja od strane mnogih stručnjaka za spavanje i organizacija širom svijeta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nesanica

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Pasiflora

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

San

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Psihijatrisjki poremećaji

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Hipertenzija

Ima li moje nespavanje veze sa blago povišenim krvnim tlakom?

REM

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Što može uzrokovati osjećaj lebdenja i kolutanja očiju u glavi?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]