Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB i/ili KBB, ali im također pružiti odgovarajuću terapiju u cilju što bolje prognoze bolesti. Svim bolesnicima koji boluju od ŠB liječnik treba provjeriti postojanje znakova SŽB i KBB, a bolesnicima s već dokazanom aterosklerotskom SŽB treba ustanoviti da li boluju od šećerne bolesti. Europsko kardiološko društvo (EKD) dalo je sljedeće smjernice namijenjene bolesnicima sa ŠB tip 2:

  1. liječnik treba ustanoviti da li su kod vas prisutni znakovi aterosklerotske SŽB ili zatajenja srca
  2. liječnik treba provjeriti bubrežnu funkciju (mjerenjem glomerularne filtracije), te da li postoji njezino oštećenje (mjerenjem omjera albumin/kreatinin u urinu)
  3. ukoliko bolujete od SŽB liječnik vam treba mjerenjem razine šećera i HbA1c (glikirani hemoglobin) u plazmi ustanoviti da li bolujete od ŠB
  4. ukoliko bolujete od ŠB tip 2, a nemate dokazanu SŽB i/ili KBB, u većem ste riziku da u budućnosti obolite od tih bolesti. Stoga se u prevenciji tih bolesti treba odrediti 10-godišnji rizik korištenjem „SCORE-2 dijabetes“ tablica. Ovisno o procijenjenom riziku u terapiju će liječnik uvesti lijekove za sniženje razine šećera i/ili kolesterola u plazmi.

Lijekovi koji se koriste u cilju redukcije SŽ rizika

Smjernice EKD-a preporučuju kardioprotektivne lijekove nakon što se postavi dijagnoza ŠB, aterosklerotska SŽB, zatajenje srca i/ili KBB. Ti se lijekovi dodaju u terapiji već postojećim lijekovima neovisno o terapiji za šećernu bolest:

  1. u cilju smanjenja SŽ rizika u liječenju ŠB tip 2 i aterosklerotske SŽB preporučuju se lijekovi iz skupina agonista GLP-1 receptora i inhibitora SGLT2
  2. u cilju poboljšanja SŽ funkcije i smanjenje broja hospitalizacija zbog srčanog popuštanja, ukoliko bolujete od ŠB tip 2 i zatajenja srca, liječnik će već postojećoj terapiji preporučiti uzimanje lijeka skupine SGLT-2 inhibitora
  3. ukoliko bolujete od ŠB tip 2 i KBB uz postojeću terapiju liječnik će vam dodati lijek iz skupine SGLT-2 inhibitora s ciljem smanjenja SŽ rizika i rizika bubrežnog zatajenja, a u tu svrhu može se dodati i antagonist mineralokortikoidnih receptora finerenon

Inhibitori SGLT 2, agonisti GLP.1 rreceptora i finerenon nisu odobreni u liječenju bolesnika sa šećernom bolešću tip 1.

U cilju smanjenja SŽ rizika svim bolesnicima sa ŠB-u preporučuje se promjena loših životnih navika:

  1. kontrola tjelesne težine-potrebna je redukcija tjelesne težine pretilih osoba
  2. povećati tjelesnu aktivnost- ona poboljšava tjelesno i psihičko zdravlje
  3. prestati pušiti- ova je mjera značajna za sve osobe neovisno o pridruženim bolestima u cilju smanjenja SŽ rizika
  4. kontrola SŽ rizičnih čimbenika- kontrola arterijskog tlaka, kolesterola neovisno o prisutnoj šećernoj bolesti

Promjena loših životnih navika ne odgađa primjenu lijekova kod bolesnika sa šećernom bolešću. U redovitim liječničkim kontrolama treba se uz fizikalni pregled, obaviti elektrokardiogram i pregled periferne arterijske cirkulacije. U uspješnom liječenju važna je dobra komunikacija i suradnja nadležnog liječnika i bolesnika, a bolesnika treba pratiti tim stručnjaka: liječnik specijalist, medicinska sestra, nutricionist i psiholog.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]