Tumori pinealne regije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i pomoć pri započinjanju i održavanju sna.

Razvoj tumora pinealne regije može rezultirati blokadama protoka cerebrospinalne tekućine, koja osigurava zaštitu, prehranu i uklanjanje otpada u središnjem živčanom sustavu. Središnji živčani sustav je odgovoran za sve senzorne i motoričke funkcije u tijelu, a sastoji se od mozga i leđne moždine.

Tumori pinealne regije češći su kod muškaraca, a češće se javljaju kod djece i mladih odraslih osoba. Međutim, svatko može razviti ovu bolest.

Vrste tumora pinealne regije

Postoje tri glavne vrste tumora pinealne regije, koji su klasificirani prema tipovima stanica iz kojih tumor nastaje.

  1. Tumori zametnih stanica

Tumori zametnih stanica su karcinomi koji se razvijaju iz zametnih stanica, bioloških stanica koje se razvijaju u spolne stanice (ili reproduktivne stanice), poput jajne stanice i spermija. U većini slučajeva, radi se o germinomima.

  • Gliomi

Gliomi su vrsta tumora mozga koji počinju u glija stanicama mozga. Glija stanice (ili glija) pružaju strukturnu i fiziološku potporu neuronima u mozgu.

  • Tumori pinealne žlijezde

Tumori pinealne žlijezde potječu od pinealocita (također poznatih kao parenhimske stanice), koje su glavne stanice pinealne žlijezde. Ove stanice odgovorne su za proizvodnju i lučenje melatonina u tijelu. Postoje četiri primarna tipa tumora pinealne žlijezde.

Simptomi

Tumori pinealne žlijezde zbog svog položaja često uzrokuju blokadu proticanja cerebrospinalnog likvora i posljedično razvoj hidrocefalusa. Simpti tomi tumora pinealne regije mogu uključivati:

-Glavobolje.

-Mučnina i/ili povraćanje.

-Poteškoće s ravnotežom.

-Nesiguran hod na širokoj osnovi.

-Umor.

-Probleme s pamćenjem.

Postavljanje dijagnoze

Prvi korak u postavljanju dijagnoze je neurološki pregled. Neurološkim pregledom procjenjuju se senzorne i motoričke funkcije, uključujući vid, sluh, ravnotežu, koordinaciju, snagu i reflekse. U dijagnosticiranju tumora pinealne regije potrebno je učiniti slikovne metode, primarno magnetsku rezonancu mozga (MR) ili kompjutoriziranu tomografiju mozga. Slikovni testovi mogu odrediti mjesto i veličinu tumora mozga. Mogu se koristiti i napredne tehnike. To može uključivati perfuzijski MR i spektroskopiju.

Germinomi mogu lučiti određene proteine koji se mogu dokazati pretragama krvi. Za točnu diferencijaciju tipa tumora o kojem se radi potrebno je učiniti biopsiju. Ovisno o veličini tumora može se raditi o stereotaktičnoj biopsii kada se putem specijalne igle uzme malo tkiva za analizu ili se može raditi klasična biopsija prilikom kirurškog odstranjenja tumora. Uzorak tkiva se analizira u laboratoriju. To pomaže odrediti vrste stanica i njihovu brzinu rasta.

Liječenje

Ako se otkrije tumor pinealne regije, bit će ocijenjen na temelju veličine, metastaza (je li se rak proširio na druge dijelove tijela) i kako stanice raka izgledaju pod mikroskopom.

Liječenje ovisi o nizu čimbenika, uključujući stupanj, vrstu, dob bolesnika i lokaciju tumora. Mogućnosti liječenja tumora pinealne regije mogu uključivati:

– Kemoterapiju.

– Terapiju radijacijom.

– Kirurgiju kako bi se uklonio što je više moguće tumora.

Za pacijente koji imaju hidrocefalus, kirurško uklanjanje tumora potrebno je za ublažavanje povećanog pritiska na mozak. U nekim slučajevima može se postaviti privremeni ili trajni drenažni sustav (nazvan ventrikuloperitonealni shunt) za uklanjanje viška tekućine iz mozga.

Dodatno liječenje poput zračenja ili kemoterapije ovisit će o nizu čimbenika, uključujući podvrstu tumora i stupanj. Na primjer, neki tumori možda neće zahtijevati dodatnu terapiju ako je moguća potpuna resekcija. Nasuprot tome, drugi tumori se češće liječe kombinacijom kirurškog zahvata, terapije zračenjem, kemoterapije.

Prognoza (određeni čimbenici utječu na prognozu i mogućnosti liječenja)

Iako nije moguće predvidjeti točan tijek bolesti, prognoza se može dati na temelju stadija, brzine/dubine rasta tumora, osjetljivosti na liječenje, dobi, ukupne kondicije i povijesti bolesti. Općenito, rani stadij tumora pinealne regije ima dobru prognozu i stopu preživljavanja. Međutim, ako je rak uznapredovao i proširio se, prognoza možda neće biti tako dobra i može postojati veći rizik od recidiva.

Tumori pinealne regije rijetki su tumori koji se prvenstveno javljaju kod djece i mlađih odraslih osoba (između 20-40 godina). Ovi tumori potječu iz pinealne žlijezde, endokrine žlijezde koja se nalazi blizu središta mozga. Pinealna žlijezda je odgovorna za lučenje hormona poput melatonina koji regulira obrasce spavanja, između ostalih funkcija. Simptomi tumora pinealne regije mogu varirati, ovisno o veličini i mjestu tumora. Pravodobna dijagnoza tumora znatno poboljšava prognozu u većine bolesnika te je bitno ukoliko se pojave simptomi obratiti se svom liječniku radi točne dijagnostike i liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Mozak Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Mozak

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako protumačiti MR nalaz vratne kralježnice s mekotkivnom tvorbom i degenerativnim promjenama te potrebom za daljnjom obradom?

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija

Kako usporiti napredovanje idiopatske ataksije kroz prehranu, vitamine i vježbe?

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Neurologija ZB (3)

Stope visokog krvnog tlaka kod djece gotovo su se udvostručile u posljednja dva desetljeća

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteGlobalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti. Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju […]

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]