Što su skotomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje.

Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne signale. Sastoji se od tankog sloja neuralnog tkiva u stražnjem dijelu oka, sićušnih stanica koje detektiraju svjetlost zvanih fotoreceptori. Optički živac šalje te signale mozgu. Mozak pretvara signale u sliku. Mjesto gdje se optički živac povezuje s mrežnicom nema stanica osjetljivih na svjetlost, tako da se tamo ne može ništa vidjeti. To je slijepa točka.

Skotom se može pojaviti kod stanja koja utječu na vidni živac ili određena područja u mozgu. Kod pojave skotoma postoji abnormalnost u vidnom polju: privremeno ili trajno javlja se gubitak vida određenog dijela vidnog polja. Riječ “skotoma” je grčka riječ za tamu.

Postoji nekoliko različitih vrsta skotoma ovisno o mjesto gdje se javljaju npr. središnji skotoma, a neki se nazivaju prema boji koja se vidi poput ksantnog skotoma. Također postoje pozitivni i negativni skotomi. S pozitivnim skotomom, javljaju se mrlje određene boje. S negativnim skotomom ispadi vida u određenom dijelu vidnog polja. Skotomi se mogu javiti u jednom oku (jednostrano ili monokularno) ili u oba (bilateralno ili binokularno).

Neke vrste skotoma uključuju:

  • Centralne skotome: Kod ove vrste skotoma, slijepa pjega je u sredini vida. Neki ljudi to vide kao tamnu mrlju ravno ispred sebe. Drugi ljudi na neki način mogu vidjeti ravno naprijed, ali postoji područje u kojem to nije jasno.
  • Svjetlucanje: Ovaj tip skotoma često izgleda kao nazubljen ili valovit. Ova vrsta skotoma često se događa u migreni s aurom. Scintilirajući skotomi često ne traju dugo.
  • Paracentralni skotomi: Javljaju se u mjestu malo izvan mjesta fiksacije.
  • Spojni: Ova vrsta skotoma nastaje zbog oštećenja mjesta gdje se spajaju optički živac i optička kijazma..

Koji su simptomi skotoma?

Simptomi skotoma ovise o njihovom položaju u vidnom polju. Centralni skotomi najviše oštećuju vid i dnevne aktivnosti. Oni utječu na središnji dio vida, koji je potreban za jasan vid i čitanje. Možda će se javiti poteškoće s prepoznavanjem lica i čitanjem ispisa normalne veličine. Uočavanje boja i detalja bit će teško, a možda će biti problema s vožnjom i korištenjem računala i uređaja. Može se desiti da se najbolje vidi gledajući u stranu i pri slabom svjetlu. Periferni skotomi ne ometaju toliko vid osim ako nisu veliki. Možda se ne mogu vidjeti stvari sa strane i osoba se može sudarati sa stvarima dok se hoda. Vid najbolje funkcionira pri jakom svjetlu.

Scintilirajući skotomi tipični su za migrene. Obično se pojavljuju prije glavobolje i počinju kao svjetlucavo svijetlo područje koje onemogućuje vidjeti dio vidnog polja. Ovaj svijetli skotom ima svjetlucavi karakter i raste tako da pokriva polovicu vida. Mogu se vidjeti svijetle točke i zrake raznih boja. Vid se oporavi za 15-ak minuta, a slijedi intenzivna glavobolja migrene.

Visok krvni tlak, upala vidnog živca, multipla skleroza i ozljede glave također mogu uzrokovati svjetlucave skotome.

Što uzrokuje skotom?

Mnoga stanja mogu uzrokovati skotom. To uključuje probleme s mrežnicom, mozgom i/ili vidnim živcem. Uzroci uključuju:

  • Multiplu sklerozu.
  • Ozljede mrežnice.
  • Glaukom.
  • Moždani udar.
  • Starosna makularna degeneracija.
  • Dijabetes.
  • Nuspojave lijekova.
  • Aneurizme.
  • Infekcije.
  • Glaukom (koji može uzrokovati paracentralni skotom u obliku luka ili u obliku luka).
  • Migrenske glavobolje, uključujući migrenu s aurom sa i bez boli.
  • Visoki krvni tlak (hipertenzija).
  • Promjene u razini hormona.
  • Poremećaji koagulacije .
  • Retinitis pigmentosa, skupina bolesti mrežnice koje uzrokuju gubitak vida.

Koji će se testovi učiniti za dijagnosticiranje skotoma?

Pretrage koje je potrebno učiniti su pregled očne pozadine i testiranje vidnog polja (test mjeri koliko daleko oko vidi u bilo kojem smjeru bez pomicanja i koliko je osjetljiv vid u različitim dijelovima vidnog polja). Tehnologija optičke koherentnosti je neinvazivna metoda snimanja za stvaranje slike stražnjeg dijela oka. Ovisno o vrsti skotoma mogu biti potrebni i drugi testovi poput laboratorijskih testova krvi ili slikovnih prikaza mozga.

Kako se liječe skotomi?

Liječenje skotoma uključuje liječenje stanja koje ga uzrokuje. To se posebno odnosi na stanja poput glaukoma, makularne degeneracije, moždanog udara. Neki skotomi ne trebaju liječenje. Na primjer, možda će se moći ublažiti neke simptome svjetlucajućih skotoma ležanjem i odmorom.

Kako se mogu spriječiti skotomi?

U ovom trenutku ne postoji način da se spriječi pojava skotoma u određenim situacijama. U drugim slučajevima, kao što su migrene, možda će se moći spriječiti skotom određenim lijekovima koji sprječavaju migrene.

Ako se skotomi javljaju, najbolje je redovito odlaziti na očne preglede i pokušati održati dobro zdravlje. Na primjer, ciljanje na stabilnu razinu šećera u krvi u slučaju dijabetesa ili kontrola krvnog tlaka u slučaju hipertenzije može pomoći u izbjegavanju problema s očima općenito.

Koja je prognoza?

Prognoza ovisi o uzroku skotome. Neki skotomi su privremeni. Ako jesu, nestat će kada migrena prođe ili se krvni tlak stabilizira.

U drugim slučajevima, poremećaj uzrokuje trajni skotom. U tim slučajevima skotom možda neće nestati i može se čak povećati.

Skotom, posebno središnji skotom, može ometati sposobnost čitanja ili vožnje. Tada može pomoći odgovarajuće osvjetljenje, povećala za čitanje i slično.

U slučaju pojave skotoma važno je kontaktirati svog liječnika kako bi se ustanovio uzrok te na vrijeme započelo liječenje stanja koje ga je uzrokovalo.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Je li nalaz spuštenih tonzila i sjene u moždanom deblu razlog za brigu?

Mozak

Što znači dizritmičan i iritativan EEG nalaz s promjenama desno?

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]