Dijagnoza bolesti.
Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su:
- kada su tegobe započele,
- što dovodi do pogoršanja i olakšavanja bola,
- intenzitet boli,
- karakter boli,
- promijene bola tijekom vremena,
- dnevni ritam bola, kao i
- opći simptomi kao noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, povišena tjelesna temperatura i slično.
Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno – koštanog sustava gdje se nalazi bol, ali i neurološki pregled u svrhu postavljanja ispravne dijagnoze. Budući da hemangiomi uglavnom nisu simptomatski, tada je važno misliti i na druge bolesti koje idu s boli u mišićno – koštanom sustavu.
Većina svih hemangioma kralježnice se u torakalnoj (prsnoj) kralježnici, ali se mogu naći i u ostalim dijelovima kralježnice.
Slijedeći korak je odabir radiološke obrade. Na izboru imamo „običan“ rendgen (RTG), ultrazvuk, kompjutorsku tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MR).
Osim toga bitno je uzeti i laboratorijske nalaze da bi se isključile druge bolesti kao infekcije i upale, te, eventualno i biopsija (uzorak) tkiva ukoliko nam dijagnoza nije jasna.
Uloga radiološke obrade je ključna i koristi nam u procijeni hemangioma uključujući veličinu hemangioma, kao mjesto i stupanj zahvaćenosti kralježničkog kanala.
- Rendgen (RTG) obično pokazuje povećanu gustoća tijela kralješka. Visina kralješka ne bi trebala biti promijenjena.
- Na CT snimci, se može vidjeti destrukcija kosti i proširenje u okolna meka tkiva uključujući i kralježnični kanal.
- MR snimke pokazuju eventualno proširenje u meka tkiva.
20.10.2023