Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim sindromom, a 62% pacijenata je 6 mjeseci nakon akutne COVID infekcije dobilo još neku neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu. Ova vrsta mentalnih poremećaja ima svoju biološku, psihološku i socijalnu komponentu sa svim svojim posljedicama na opće funkcioniranje osobe. Svi ovi čimbenici dovode do onoga što se naziva “savršena oluja” te često posljedično dovodi do depresije, anksioznosti, a ponekad i do suicidalnih promišljanja. Istraživačica Anne Dickerman navodi kako dugotrajni post-COVID-19 sindrom izaziva upalu u mozgu koja dovodi do otpuštanja citokina što dovodi do osjećaja iscrpljenosti, snižene energije i manjka motivacije, što su ujedno i simptomi koji se javljaju u sklopu depresije i anksioznosti.

Pacijenti koji su zbog infekcije morali biti stavljeni na ventilator mogu imati dodatne promjene na mozgu, a zbog deprivacije kisika javljaju se akutne i dugotrajne posljedice na mozgu, poput narušenih kognitivnih funkcija, deficita pažnje i svijesti.

Pacijenti koji su zbog infekcije liječeni kortikosteroidima, mogu razviti depresiju i anksioznost kao posljedicu utjecaja lijeka na raspoloženje. Teško je precizno razlučiti te posljedice budući da su svi navedeni simptomi, kao i nesanica, prisutni i u sklopu poremećaja depresije i anksioznosti.

Poznato je također da bol ima utječe na raspoloženje, kao i obrnuto jer je to obostrana povezanost. Dodatne posljedice su socijalna i radna ograničenja te negativne posljedice na financijsku situaciju.

Jedna od ozbiljnih posljedica jest i povećana stopa suicidalnih promišljanja, a ona je također povezana s prisutnim tjelesnim smetnjama, posebice boli. Navedeno je sukladno istraživanjima o drugim kroničnim bolestima.

Veći rizik za pojavu ovog sindroma imaju osobe koje već imale neki od mentalnih poremećaja, osobe koje žive u siromaštvu, izložene su diskriminaciji ili im je teško dostupna medicinska pomoć.

Pacijenti kojima je posljedično dijagnosticirana depresija ili anksiozni poremećaj uključuju se u farmakoterapijsko i psihoterapijsko liječenje, a jedna od preporuka je i postupno povećanje tjelesne aktivnosti.

Ono što pokazuju epidemiološki podaci jest povećanje stope depresije i anksioznosti te je potrebno obratiti posebnu pozornost ovoj skupini pacijenata. U tom je pristupu važan interdisciplinarni model koji uključuje suradnju psihijatra, pulmologa, liječnika obiteljske medicine i kardiologa kako bi pacijent mogao biti holistički liječen i operviran.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

suicidalne misli shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Je li pogoršanje jutarnjeg stanja znak da mi trenutačna terapija za depresiju ne odgovara?

Oporavak od fibromialgije shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Komplikacije poremećaja prehrane shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Depresija

Imam li simptome depresije i trebam li potražiti stručnu pomoć?

Eksetamin

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Je li višegodišnje uzimanje antidepresiva razlog za prekid terapije i kako ga sigurno provesti?

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija

Koji lijekovi mogu pomoći kod dugogodišnje nesanice i otežanog spavanja?

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]