Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim sindromom, a 62% pacijenata je 6 mjeseci nakon akutne COVID infekcije dobilo još neku neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu. Ova vrsta mentalnih poremećaja ima svoju biološku, psihološku i socijalnu komponentu sa svim svojim posljedicama na opće funkcioniranje osobe. Svi ovi čimbenici dovode do onoga što se naziva “savršena oluja” te često posljedično dovodi do depresije, anksioznosti, a ponekad i do suicidalnih promišljanja. Istraživačica Anne Dickerman navodi kako dugotrajni post-COVID-19 sindrom izaziva upalu u mozgu koja dovodi do otpuštanja citokina što dovodi do osjećaja iscrpljenosti, snižene energije i manjka motivacije, što su ujedno i simptomi koji se javljaju u sklopu depresije i anksioznosti.

Pacijenti koji su zbog infekcije morali biti stavljeni na ventilator mogu imati dodatne promjene na mozgu, a zbog deprivacije kisika javljaju se akutne i dugotrajne posljedice na mozgu, poput narušenih kognitivnih funkcija, deficita pažnje i svijesti.

Pacijenti koji su zbog infekcije liječeni kortikosteroidima, mogu razviti depresiju i anksioznost kao posljedicu utjecaja lijeka na raspoloženje. Teško je precizno razlučiti te posljedice budući da su svi navedeni simptomi, kao i nesanica, prisutni i u sklopu poremećaja depresije i anksioznosti.

Poznato je također da bol ima utječe na raspoloženje, kao i obrnuto jer je to obostrana povezanost. Dodatne posljedice su socijalna i radna ograničenja te negativne posljedice na financijsku situaciju.

Jedna od ozbiljnih posljedica jest i povećana stopa suicidalnih promišljanja, a ona je također povezana s prisutnim tjelesnim smetnjama, posebice boli. Navedeno je sukladno istraživanjima o drugim kroničnim bolestima.

Veći rizik za pojavu ovog sindroma imaju osobe koje već imale neki od mentalnih poremećaja, osobe koje žive u siromaštvu, izložene su diskriminaciji ili im je teško dostupna medicinska pomoć.

Pacijenti kojima je posljedično dijagnosticirana depresija ili anksiozni poremećaj uključuju se u farmakoterapijsko i psihoterapijsko liječenje, a jedna od preporuka je i postupno povećanje tjelesne aktivnosti.

Ono što pokazuju epidemiološki podaci jest povećanje stope depresije i anksioznosti te je potrebno obratiti posebnu pozornost ovoj skupini pacijenata. U tom je pristupu važan interdisciplinarni model koji uključuje suradnju psihijatra, pulmologa, liječnika obiteljske medicine i kardiologa kako bi pacijent mogao biti holistički liječen i operviran.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Elektrostimulativna terapija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Mozak

Depresija i komorbiditeti

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?