Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi.
U slučajevima izloženosti kroničnom mentalnom stresu ljudi su skloniji prihvaćanju loših životnih navika: pušenju, konzumaciji alkoholnih pića, lošim prehrambenim navikama, tjelesnoj neaktivnosti, a time se povećava rizik nastanka pretilosti. Kronični stres povećava rizik nastanka anksiozno-depresivnih poremećaja. U akutnom stresu, koji je obično kratkotrajan, naglo raste srčana frekvencija i arterijski tlak, disanje postaje brže i pliće, povećava se koagulabilnost krvi (povećan rizik nastanka krvnih ugrušaka).
U kroničnom stresu uz porast arterijskog tlaka i srčane frekvencije, dolazi do porasta masnoća u krvi, remeti se funkcija trombocita u krvi i imunološkog sustava, razvija se disfunkcija endotela arterija i sve to predisponira razvoj ateroskleroze arterija.
Svaki stresni događaj može potaknuti nastanak srčanih aritmija, ali i nastanak srčanog udara, osobito kod već postojeće aterosklerotske bolesti arterija. Osobito su žene sklone nastanku posebnog srčanog fenomena nazvanog „sindroma slomljenog srca“ ili takotsubo sindroma ili stresne kardiomiopatije koji nastaje nakon jačeg stresnog događaja.
Akutni i kronični mentalni stres utječu na endokrinološki sustav preko endokrinološke osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda i autonomnog živčanog sustava, te se pojačava lučenje kortizola, adrenalina i noradrenalina. Pojačano lučenje kortizola povećava sintezu glukoze, smanjuje se aktivnost imunološkog sustava, djeluje na metabolizam koštano-mišićnog sustava i na središnji živčani sustav, koči laktaciju i rast, a sve s ciljem očuvanja energije. Pojačana aktivnost simpatičkog sustava u stresu povećava arterijski tlak i srčanu frekvenciju.
Kronični stres se razlikuje od akutnog jer se stalno ponavlja zbog trajno prisutnog stresogenog čimbenika. Prisutan je u socioekonomskim krizama, ratnim razaranjima. U literaturi se navodi da kronični stres 1,5 puta povećava rizik nastanka koronarne bolesti srca. Uz već prisutne kardiovaskularne čimbenike rizika, mentalni stres dodatno povećava kardiovaskularni rizik. Prema velikoj kliničkoj studiji INTERHEART čak se 3 puta povećava kardiovaskularni rizik kod osoba s već prisutnim kardiovaskularnim čimbenicima rizika koji su bili izloženi kroničnom stresu.
U današnje vrijeme teško je izbjeći kronični stres. Stoga je važno poduzeti sve dostupne mjere koje nam mogu pomoći (redovita umjerena tjelesna aktivnost, meditacija, bavljenje hobijima, zdrave prehrambene navike, kvalitetan san, druženja s dragim ljudima) u suočavanju sa stresogenim čimbenicima, a pri tome je često potrebno pružiti i psihološku pomoć osobama kojima stres narušava zdravlje. Psihološka pomoć je neizostavni dio sekundarne kardiovaskularne prevencije (tijekom kardiovaskularne rehabilitacije nakon srčanog udara ili kardiovaskularne intervencije ili liječenja bolesnika sa srčanim zatajenjem).
9.10.2023
