Pozdrav,
prije nekoliko dana sam vadila krv jer mi je ustanovljena inzulinska rezistencija, pijem glucophage xr 1000, pa me zanima vaše mišljenje:
Glukoza 4.9 mmol/L 4.2 – 6.0
Bilirubin – ukupni 8 µmol/L 3 – 20
Alkalna fosfataza 102 U/L 54 – 119
Aspartat-aminotransferaza 64 U/L 8 – 30
Alanin-aminotransferaza 161 U/L 10 – 36
Gama-glutamil-transferaza 66 U/L 9 – 35
Kolesterol 5.6 mmol/L < 5.0
Trigliceridi 4.14 mmol/L < 1.7 HDL-kolesterol 0.76 mmol/L > 1.2
LDL-kolesterol 4.11 mmol/L
Inzulin 41.7 mU/L 2.7 – 17.0 CMI
HbA1c 5.5 %

Nikako ne mogu sniziti inzulin, a zdravo se hranim, dosta vježbam i hodam, na vegetarijanskoj sam prehrani. Pijem krom, D i B12 vitamin. Tu ispod su i ostale pretrage:
Eritrociti 4.16 3.86 – 5.08
Hemoglobin 118 g/L 119 – 157
Hematokrit 0.361 L/L 0.356 – 0.470
MCV 86.8 fL 83.0 – 97.2
MCH 28.4 pg 27.4 – 33.9
MCHC 327 g/L 320 – 345
RDW 13.5 % 9.0 – 15.0
Eritroblasti 0.0 0.0
Eritroblasti < 0.4 /100 Lkc 0
Leukociti 9.9 Neoznačena grafika3.4 – 9.7
Eozinofilni granulociti 2.8 % 0 – 7
Bazofilni granulociti 0.4 % 0 – 1
Neutrofilni granulociti 65.9 % 44 – 72
Limfociti 24.2 % 20 – 46
Monociti 6.7 % 2 – 12
Trombociti 291
MPV 10.2 fL 9.0 – 13.0

Količina i kvaliteta ugljikohidrata ključan su element u prehrani osoba s inzulinskom rezistencijom. Brojni autori upućuju na dobrobit smanjenja unosa jednostavnih ugljikohidrata iz slatkih pića i slastica, ali i ukupne količine ugljikohidrata u dnevnom unosu. Prehrana osoba s oštećenom osjetljivošću na inzulin trebala bi obilovati proteinskim namirnicama, namirnicama s visokim udjelom nezasićenih masti te neškrobnim povrćem, a cjelovite žitarice i voće treba konzumirati u ograničenim količinama. Preporučuje se konzumacija namirnica niskoga glikemijskog indeksa kako bi se poboljšala osjetljivost na inzulin. Također, važnim su se pokazali i način i brzina hranjenja. Naime sporijim hranjenjem i temeljitijim žvakanjem poboljšava se probavljivost složenih ugljikohidrata bogatih prehrambenim vlaknima. Tjelesna je aktivnost još jedan čimbenik koji može znatno pridonijeti uspješnosti liječenja inzulinske rezistencije.
Istraživanja u kojima je ispitanicima smanjen udio ugljikohidrata na 20 – 40 % u cjelodnevnom energijskom unosu, s posebnim naglaskom na smanjenje unosa jednostavnih šećera i škroba, pokazala su povoljan učinak na homeostazu inzulina.
Uz ugljikohidrate, kao ključan makronutrijent u dijetoterapiji inzulinske rezistencije, kvaliteta masti također se pokazala važnom. Pokazalo se da povećan unos jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina pozitivno utječe na homeostazu inzulina, dok visok unos zasićenih masti negativno utječe na osjetljivost na inzulin.
Osim makronutrijenata, kod inzulinske rezistencije valja obratiti pažnju i na status mikronutrijenata, posebno na vitamin D koji je važan u kontroli inzulinske rezistencije. Nadomjesna primjena mio-inozitola, vitamina D i probiotika također se pokazala korisnom potpornom mjerom u ovoj indikaciji.