Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su povezanost izloženosti ranim čimbenicima s rizikom za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja.

Studija je uključila švedski registar koji je sadržavao 4184 osoba sa shizofrenijom i 18 681 osoba s bipolarnim afektivnim poremećajem kojima je poremećaj dijagnosticiran u periodu od 1988. do 2013. godine, a koji su individualno uspoređivani s kontrolnim ispitanicima prema godini rođenja, spolu i mjestu rođenja. Evaluiran je rizik od shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja prema sezonalnosti, teškim prenatalnim infekcijama i perinatalnim čimbenicima.

Rezultati istraživanja su pokazali kako je sezonalnost imala jednak obrazac rizik kod oba poremećaja. Veći je rizik za osobe rođene u studenom-prosincu, a manji rizik za osobe rođene u travnju-lipnju. Vezano uz različite perinatalne čimbenike općenito se može reći da su bili povezani sa značajnije većim rizikom od shizofrenije, a manje kod bipolarnog afektivnog poremećaja. Prenatalne infekcije bile su jedino povezane s većim rizikom od shizofrenije.

Nekoliko perinatalnih čimbenika bilo je povezano s oba poremećaja, a značajnije izražena povezanost bila je veća kod shizofrenije i nižu tjelesnu težinu kod poroda, niži APGAR i visok broj poroda nakon 20. tjedna trudnoće. Kongenitalne malformacije bile su jedino povezane s visokim rizikom od shizofrenije te žutica s bipolarnim afektivnim poremećajem.

Zaključno se može reći kako su nepovoljni perinatalni čimbenici i vrijeme rođenja u zimskom periodu bili rizični čimbenici kod oba poremećaja, dok su teške prenatalne infekcije bile jedini rizični čimbenik za shizofreniju. Izloženost u ranom periodu života bila je povezana s većim rizikom za razvoja oba poremećaja, ali ipak može igrati veću ulogu u razvoju shizofrenije nego bipolarnog afektivnog poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Edukacija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaJedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Shizofrenija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihoedukacija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Trudnoća

Shizofrenija i trudnoća – treba li korigirati terapiju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?