Poštovani, molim Vas savjet ako je moguće. Naime uvijek sam imala previše kilograma i onda sam uz prehranu i naravno stres izgubila oko 25 kg, nakon toga ostala sam trudna i vratila 10 kg . Imam 35 godina .Ove godine imala sam hemoragijski mozdani i od kada sam dosla iz bolnice udebljala sam se oko 5-7 kg koje su mi jako viška a nemogu nikako to skinuti tj.nemogu izbaciti iz prehrane slatko, a opet po preporuci dijabetologa morala bi izbaciti ugljikohidrate jer sam imala nizak šećer te kada bi pojela čokoladu šecer bi brzo porasao i opet brzo se spustio. Kako bi bilo najbolje da prilagodim prehranu, a da ujedno mogu i smršaviti?
Unaprijed se zahvaljujem

Poštovana,

Prehranu i tjelesnu aktivnost svakako trebate prilagoditi kako biste izgubili suvišne kilograme. Nadalje, s liječnikom možete prokomentirati i opravdanost uvođenja farmakoterapije debljine.

Omjeri hranjivih tvari u prehrani trebaju biti adekvatno zastupljeni, a valja odabirati hranu visoke nutritivne gustoće (to su najčešće niskokalorične namirnice s visokim udjelom vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija).  Poželjna je konzumacija hrane u manje masnim varijantama iz svih skupina namirnica – voće, povrće, žitarice, meso te mlijeko. To znači da treba ograničiti unos namirnica s visokim udjelom masti (ulja, maslac, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.), kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). S druge strane, dobre masti se preporučuju, pa u prehranu treba uvrstiti maslinovo ulje, sjemenke, orašaste plodove, avokado i hladno prešana ulja. Hrana se priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.

Valja unositi jednostruko i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima (maslinovo, repičino, lanenih sjemenki, suncokreta, kukuruznih klica, soje) te iste masnoće iz hrane kao što je badem i drugo orašasto voće. Navedene masnoće pridonose unosu vitamina A, D, E i K te esencijalnih masnih kiselina.

Potrebno je povisiti unos voća i povrća tako da se dnevno konzumira barem 3 komada voća (ili proizvoda) i 2 serviranja povrća. Npr. dnevno konzumiranje 2 naranče, 1 jabuke, 100 g mrkve, i dvije veće zdjelice zelene salate dat će samo 330 kcal.

Ukupni unos ugljikohidrata treba se kretati najviše do 55%, a poželjno oko 40% – tu se ubrajaju žitarice i proizvodi, mahunarke, voće i povrće (te dodani šećer čija količina treba biti minimalna).

Kao izvore proteina treba birati krto (nemasno) meso, meso peradi, ribu, soju i mahunarke, a izbjegavati izvore proteina koje u sebi «kriju» i veće količine zasićenih masnoća, primjerice masno meso.

Odrasle osobe trebaju unositi 1,5l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivne, i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera.

Zajutrak je obavezan. Brojna su istraživanja koja povezuju redovito zajutarkovanje i poželjnu tjelesnu masu. Prvi obrok može biti obilan i za zajutrak se ne obazirite na nikakva ograničenja. Večeru ne treba preskakati, ali neka bude skromnija. Iako istraživanja pokazuju da je važniji ukupan unos energije od toga kako hranu rasporediti tijekom dana, dobro je držati se ovih savjeta.

Srdačan pozdrav!