Sindrom pečenja u ustima – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza bolesti

Dijagnoza sindroma pečenja u ustima smatra se dijagnozom isključivanja, dakle kada se eliminiraju svi sekundarni čimbenici koji mogu biti uzrok navedenih simptoma tada se može postaviti ova dijagnoza.  Sveobuhvatna povijest bolesti, uključujući i potpuni pregled trenutnih lijekova, zajedno s općim pregledom cijelog tijela su ključni pri postavljanje ove dijagnoze. Treba detaljno ispitati bolesnikove tegobe, uključujući vrijeme pojave prvih simptoma i napredovanja simptoma tijekom vremena, kao i opis svih prethodnih i trenutnih tretmana. Intenzitet prisutne boli treba mjeriti odgovarajućom ljestvicom, kao npr. NRS (Numeric Rating Scale, brojčana skala s brojevima od 0-10; 0 bez bola, a 10 najjača bol). Treba procijeniti karakter i distribuciju bola, kao i čimbenike koji pogoršavaju, kao i one koji umanjuju bol. Također je bitno ispitati je li bol konstanta ili se pojavljuje prilikom određenih aktivnosti, ima li spontanih „napada bola“ i slično. Bolesnike treba upitati o prethodnim infekcija gornjeg dišnog trakta, bolesti srednjeg uha ili kirurškog zahvata koji je mogao oštetiti živac na licu ili u usnoj šupljini. Potrebno je ispitati i prehrambene navike kao i korištenje proizvoda za oralnu njegu. Odgovarajuću psihosocijalnu anamnezu također treba uzeti u obzir kako bi se utvrdila prisutnost ili status bilo kojih prošlih ili trenutnih psihosocijalnih stresora koji uzrokuju ove simptome ili ih pojačavaju.

Klinički pregled ima za cilj identificirati ili isključiti čimbenike koji mogu pridonijeti pojavi ovog sindroma. Pregled bi trebao uključiti opći pregled glave, lica i vrata radi tragova traume, tumora ili oštećenja živa. Na vratu treba provjeriti postojanje promjena na štitnoj žlijezdi, kao i povećanje limfnih čvorova, funkciju čeljusnog zgloba, kao i žvačne mišiće. U neurološki pregled, se ubrajaju procjena funkcije kranijalnih živaca, dakle živaca koji izlaze direktno iz mozga i odgovorni su za funkciju mišića i osjeta lica i usne šupljine. Potrebno je pregledati usnu šupljinu i to je najbolje da stomatolog to obavi.  

Od laboratorijskih testova se preporuča:

  • kompletna krvna slika
  • šećer u krvi na tašte i 3-o mjesečni šećer
  • hormoni štitne žlijezde
  • željezo i cink u krvi
  • vitamini B 6, B 12 i vitamin D
  • jetreni enzimi i bubrežna funkcija
  • imunološke pretrage (antinuklearna protutijela u serumu, antigen A i B povezani sa Sjögrenovim sindromom)
  • sedimentacije eritrocita
  • Helicobacter pylori
  • bris na viruse, bakterije i gljivice u usnoj šupljini

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači sužen akromioklavikularni zglobni prostor na RTG-u ramena?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2480206583

Teniski lakat: kako nastaje i kako ga prepoznati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znače sklerotične lezije ilijačne kosti nejasnog uzroka i je li potrebna daljnja obrada?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute