Sindrom pečenja u ustima – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza bolesti

Dijagnoza sindroma pečenja u ustima smatra se dijagnozom isključivanja, dakle kada se eliminiraju svi sekundarni čimbenici koji mogu biti uzrok navedenih simptoma tada se može postaviti ova dijagnoza.  Sveobuhvatna povijest bolesti, uključujući i potpuni pregled trenutnih lijekova, zajedno s općim pregledom cijelog tijela su ključni pri postavljanje ove dijagnoze. Treba detaljno ispitati bolesnikove tegobe, uključujući vrijeme pojave prvih simptoma i napredovanja simptoma tijekom vremena, kao i opis svih prethodnih i trenutnih tretmana. Intenzitet prisutne boli treba mjeriti odgovarajućom ljestvicom, kao npr. NRS (Numeric Rating Scale, brojčana skala s brojevima od 0-10; 0 bez bola, a 10 najjača bol). Treba procijeniti karakter i distribuciju bola, kao i čimbenike koji pogoršavaju, kao i one koji umanjuju bol. Također je bitno ispitati je li bol konstanta ili se pojavljuje prilikom određenih aktivnosti, ima li spontanih „napada bola“ i slično. Bolesnike treba upitati o prethodnim infekcija gornjeg dišnog trakta, bolesti srednjeg uha ili kirurškog zahvata koji je mogao oštetiti živac na licu ili u usnoj šupljini. Potrebno je ispitati i prehrambene navike kao i korištenje proizvoda za oralnu njegu. Odgovarajuću psihosocijalnu anamnezu također treba uzeti u obzir kako bi se utvrdila prisutnost ili status bilo kojih prošlih ili trenutnih psihosocijalnih stresora koji uzrokuju ove simptome ili ih pojačavaju.

Klinički pregled ima za cilj identificirati ili isključiti čimbenike koji mogu pridonijeti pojavi ovog sindroma. Pregled bi trebao uključiti opći pregled glave, lica i vrata radi tragova traume, tumora ili oštećenja živa. Na vratu treba provjeriti postojanje promjena na štitnoj žlijezdi, kao i povećanje limfnih čvorova, funkciju čeljusnog zgloba, kao i žvačne mišiće. U neurološki pregled, se ubrajaju procjena funkcije kranijalnih živaca, dakle živaca koji izlaze direktno iz mozga i odgovorni su za funkciju mišića i osjeta lica i usne šupljine. Potrebno je pregledati usnu šupljinu i to je najbolje da stomatolog to obavi.  

Od laboratorijskih testova se preporuča:

  • kompletna krvna slika
  • šećer u krvi na tašte i 3-o mjesečni šećer
  • hormoni štitne žlijezde
  • željezo i cink u krvi
  • vitamini B 6, B 12 i vitamin D
  • jetreni enzimi i bubrežna funkcija
  • imunološke pretrage (antinuklearna protutijela u serumu, antigen A i B povezani sa Sjögrenovim sindromom)
  • sedimentacije eritrocita
  • Helicobacter pylori
  • bris na viruse, bakterije i gljivice u usnoj šupljini

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Može li se bol i utrnutost noge kod MR nalaza lumbalne kralježnice riješiti fizikalnom terapijom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz osteoartritisa i osteopenije zglobova šake kod starije osobe?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]