“Depresija” u multiploj sklerozi je izraz koji se obično primjenjuje na širok raspon emocionalnih stanja u rasponu od osjećaja potištenosti koji traje nekoliko sati do ozbiljne depresije koja može trajati nekoliko mjeseci.
Depresija u svojim različitim oblicima jedan je od najčešćih simptoma multiple skleroze. Zapravo, studije su pokazale da je depresija — najteži oblik — češća među osobama s multiplom sklerozom nego u općoj populaciji ili u mnogim drugim kroničnim bolestima. Veliki depresivni poremećaj javlja se čak u više od 50 posto osoba s multiplom sklerozom. Depresija je jednako česta u drugim imunološki posredovanim neuroupalnim bolestima (kao što su reumatoidni artritis i upalna bolest crijeva), što sugerira da je upala čimbenik koji pridonosi depresiji u tim stanjima.
Kada se depresija pojavi, zaslužuje pažljivu procjenu i liječenje kao bilo koji drugi simptom multiple skleroze. Depresija se može pojaviti kod svake osobe multiplom sklerozom, u bilo kojem trenutku tijekom bolesti. Ljudi s multiplom sklerozom koji imaju teži invaliditet nemaju nužno veću vjerojatnost da će biti depresivni. Neki ljudi s teškim invaliditetom nisu depresivni — dok drugi koji su vrlo depresivni nemaju značajan invaliditet. Istraživanja nisu pokazala dosljedan odnos između depresije, invaliditeta ili dužine trajanja bolesti. Depresija ne ukazuje na slabost karaktera i ne treba je smatrati nečim sramotnim što treba skrivati. Ako se ne liječi, depresija smanjuje kvalitetu života i pogoršava druge simptome – uključujući umor, bol i kognitivne promjene.
Iako priroda depresije kod multiple skleroze nije u potpunosti shvaćena, čini se da joj pridonose mnogi čimbenici, a prvenstveno reakcija na teške životne situacije ili stresove. Lako je razumjeti kako dijagnoza multiple skleroze može dovesti do depresije. Depresija se također može javiti tijekom egzacerbacije simptoma ili kada se dogodi velika promjena u funkciji ili sposobnostima. Depresivan poremećaj se s vremenom pogoršava.
Sam proces multiple skleroze također uzrokuje depresiju. Kada multipla skleroza ošteti područja mozga koja su uključena u emocionalno izražavanje i kontrolu, može doći do raznih promjena u ponašanju. Također postoje dokazi da promjene koje se zbivaju u imunološkom i/ili neuroendokrinom sustavu dovode do promjena raspoloženja obzirom da su iste popraćene promjenama određenih imunoloških parametara.
Depresija se može pojaviti i kao nuspojava nekih lijekova. Kortikosteroidi i eventualno interferonski lijekovi mogu potaknuti ili pogoršati depresiju kod osjetljivih osoba.
Važno je razlikovati blagu, svakodnevnu tugu – koju svi s vremena na vrijeme doživljavamo – i veliku depresivnu epizodu. Velika depresivna epizoda je uporna, sa simptomima koji traju najmanje 2 tjedna, a ponekad i do nekoliko mjeseci ili više. Bez obzira da li simptomi zadovoljavaju kriterije za dijagnozu depresije, svi simptomi koji uzrokuju patnju i ometaju svakodnevne aktivnosti i remete kvalitetu života zaslužuju pažnju i tretman. Neki ljudi pretjeruju s alkoholom ili raznim drugim lijekovima u nastojanju da smanje tegobe; međutim, ti pristupi su neučinkoviti i mogu uzrokovati dodatne probleme.
Simptomi depresije su:
-Tuga i/ili razdražljivost
-Gubitak interesa ili radosti u svakodnevnim aktivnostima
-Gubitak apetita — ili povećanje apetita
-Poremećaji spavanja — bilo nesanica ili prekomjerno spavanje
-Uznemirenost
-Umor
-Osjećaj bezvrijednosti ili krivnje
-Problemi s razmišljanjem ili koncentracijom
-Stalne misli o smrti ili samoubojstvu
Simptomi depresije su specifični, ali njihovo prepoznavanje nije uvijek lako jer neki od fizičkih simptoma umora, poteškoće s koncentracijom, usporenog razmišljanja, poteškoća u donošenju odluka, gubitka interesa uobičajeni su u multiploj sklerozi. Depresija može pogoršati umor, intenzivirati bol, smanjiti funkciju i značajno pogoršati probleme s mišljenjem i pamćenjem. Što je najvažnije, depresivan poremećaji dovodi ljude u opasnost od samoubojstva, što je češće kod osoba s multiplom sklerozom nego u općoj populaciji.
Liječenje
Kada se depresija pojavi, zaslužuje istu pažljivu procjenu i liječenje kao bilo koji drugi simptom multiple skleroze. Iako podrška obitelji i prijatelja može pomoći osobi da se oslobodi blage depresije, psihoterapija i/ili antidepresivi općenito su potrebni za liječenje stanja i sprječavanje još dublje depresije koju je teže liječiti. Grupe za podršku mogu ponuditi određenu pomoć kod blažih oblika depresije. Međutim, oni nisu učinkoviti u liječenju teške depresije. Postoji nekoliko antidepresiva koji se mogu koristiti pod nadzorom liječnika. Kako bi se izbjegle nuspojave, počinje se s najnižom mogućom dozom i postupno se povećava dok se ne postigne kontrola simptoma depresije. Potrebno je nekoliko tjedana da se vidi maksimalan učinak.
Strategije suočavanja s depresijom
Mnoge strategije mogu pomoći u blagoj depresiji i spriječiti ozbiljnije oblike depresije. Strategije koje mogu pomoći:
– svakodnevna vježba.
-smanjiti stres vježbama disanja
-održavanje društvenih mreža
-dobar kontakt s medicinskim timom
-kloniti se stvari koje izazivaju ovisnost poput alkohola.
Mnogi različiti čimbenici doprinose pojavi depresivne epizode kod osobe s multiplom sklerozom, uključujući genetiku, upalne procese, promjene imunološkog sustava i drugo. Iako još ne znamo kako ili zašto određena osoba postane depresivna, liječenje depresije je danas izuzetno učinkovito i bitno je ukoliko se pojave simptomi depresije javiti se svom liječniku. Ponekad samo uspostavljanje veze s liječnikom može biti blagotvorno i umirujuće.
16.5.2023
