Može li od antikoagulantne terapije doći do ovih nuspojava?

Postovani, pocetkom 4mj je djed dozivio blagi mozdani udar. Bio je u bolnici 4 dana nakon toga odpusten na kucnu njegu. Ustanovljena je aritmija, fibrilacija atrija te mali ugrusak koji je uzrokovao mozdani. Dobio je terapiju protiv zgrusavanja krvi Roteas 60mg. Od kako je izasao iz bolnice cesto mu dode lose, mantanje, mutnja vida, teze govori, ne moze bas hodati.. to traje po 10ak minuta nakon toga bude sve uredu. Danas se opet dogodilo ali malo je duze trajalo te smo odlucili odvesti ga u bolnicu. Urađen je CT mozga, EKG, tlak i sve je uredu. Doktori su rekli da je u pitanju najvjerojatnije kriva terapija te su mu ukinuli Roteas i prepisali Eliquis da od sutra krene s novom terapijom. Molim Vas vase misljenje dali je moguce da takve nuspojave budu od odredenih ljekova?

5.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

U cilju prevencije nastajanja krvnih ugrušaka kod bolesnika s fibrilacijom atrija preporučuju se antikoagulantni lijekovi. Kod vašeg djeda uveden je jedan od novijih antikoagulantnih lijekova edokasaban, a sada je zamijenjen za drugi  apiksaban. U uputi o lijeku opisane su moguće neurološke nuspojave pri uzimanju edokasabana u vidu omaglica i vrtoglavica. Međutim, vaš djed je nedavno imao moždani udar, pa bih preporučila da se javi kod svog neurologa koji će procijeniti da li su navedeni simptomi posljedica moždanog udara ili doista nuspojava uzimanja edokasabana. Ukoliko simptomi nestanu prestankom uzimanja tog lijeka, s velikom sigurnošću se radi o nuspojavama.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]