Febrilno stanje i gubitak svijesti

Poštovani/na,

molim Vas za pomoć.

Imam 34.godine i uvijek sam bila dobrog opceg zdravlja.
No, u vrijeme neposredno pred menstruaciju, kada imam povisenu temperaturu ili u trudnoci sam imala ucestale “preskoke” srca. Nisam se previse plasila jer osim tih nekoliko neugodnih preskoka zapravo nisam imala nikakvih problema. Sve do prije 3 dana. Djeca su mi bila prehladjena, suprug takodjer. Temperaturu su imali jedan dan. Test na Covid je bio negativan. Ja sam nekoliko dana kasnije imala iste simptome. Temperaturu do 39 jednu vecer. Ono sto me prestravilo je to sto sam iduci cijeli dan imala konstantne preskoke, izgubila svijest i nakon toga otisla na hitnu pomoc. Tamo sam takoder izgubila svijest 1x. Nakon obrade u kojoj su mi napravili ekg, vadili krv. Otpustili su me kuci sa preporukom obrade kardiologa amulantno, eventualno endokrinologa, i vadjenje hormona stitnjace..
Krvna slika je uredna, ovo su nalazi čini mi se srčanih markera :
eGFR CKD 117 (mL/min, 1,73m2)
CI 102 (mmol/L)
tNt 4 (ng/L)
NTproBNP 21 (ng/L)

Od ostalih pretraga poput ultrazvuka srca i sl nisam radila.

Moja prijateljica koja je medicinska sestra na kardiologiji misli da imam miokarditis i da su me ofrlje pogledali. Jer ga je ona imala sa vrlo slicnim simptomima..
Ja osobno vjerujem lijecniku koji me otpustio doma i rekao da mogu sve pomalo ambulantno rijesiti, pregled kardiologa i endokrinologa eventualno..

No, kao sto to obicno biva kada cujete komentare o bolesti o kojoj ne znate nista i koju vjerovatno niti nemam ja sam otisla pravac na internet i apsolutno si pogorsala vec zabrinuto stanje. Za tjedan dana idem na skijanje i ne znam smijem li.

Ona me napada i kaze da potrazim drugo misljenje i da niposto ne idem na skijanje jer mi moze stati srce.

Ja se trenutmo osjecam dobro osim sto sam jos iscrpljena..

Ispricavam se na dugom tekstu i mozda za svoje polu panicno pitanje,

Srdačan pozdrav

31.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Navedeni laboratorijski nalazi su uredni. Niste naveli što su napisali za EKG nalaz. Pretpostavljam da je bio uredan, te da nisu našli srčanih aritmija.

Da su liječnici u hitnoj službi posumnjali na miokarditis, to bi vam sigurno  rekli i zadržali bi vas u bolnici. Savjetujem da učinite UZV srca, holter srca, hormone štitnjače, te da se s tim nalazima javite kardiologu.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

UZV srca

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Srce

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

UZV srca

Je li povećanje lijeve pretklijetke na UZV-u srca razlog za zabrinutost?

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Treba li mijenjati terapiju za tlak ako i dalje postoje lupanje srca i osjećaj vrućine u glavi?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati iznenadno lupanje srca i trzanje mišića u prsima te kada je potrebno napraviti dodatne pretrage?