Giht – učestala bolest – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Liječenje gihta

Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo kod ovih bolesnika: lijekovi za ublaživanje akutnog napada bolesti i lijekovi za smanjenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi.

U liječenju akutnog gihta načelo je smanjenje simptoma i znakova upale. NSAID (kao ibuprofen, ketoprofen), inhibitori COX-2 (celekoksib), glukokortikoidi ili kolhicin smatraju se učinkovitima. Preporuča se niska doza kolhicina jer visoka doza nema bolji učinak, ali je toksičnija. Preporučena doza prednizolona je 30 mg/dan tijekom 3-5 dana.

Lijekovi za smanjenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi su iz skupine urikozurika (probenicid) koji povećavaju izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega, dok lijekovi iz skupine inhibitora ksantinoksidaze (alopurinol) smanjuju proizvodnju mokraćne kiseline u tijelu. Kolhicin se može propisivati za sprječavanje upale i pogoršanja simptoma tijekom prvih mjeseci uzimanja lijekova iz skupine urikozurika ili inhibitora ksantinoksidaze.

Alopurinol je lijek prve linije. Početna doza alopurinola trebala bi biti niska, 100 mg, kako bi se smanjio rizik od akutnih napadaja. Nakon toga, vrijednost urata se provjerava jednom mjesečno i doza se povećava za 100 mg dok se ne postigne ciljna vrijednost urata u krvi ili do maksimalne doze od 900 mg/dan.

Probenecid inhibira reapsorpciju urata u bubrezima i koristi se kada postoji kontraindikacija ili nuspojave na alopurinol ili kao dodatna terapija ako nije postignuta ciljna vrijednost urata u krvi s alopurinolom. Pripravak se ne smije se davati kod bubrežnih kamenaca.

Febuksosta ima sličan mehanizam djelovanja kao alopurinol i može biti alternativa za nuspojave alopurinola.

Lesinurad je nedavno odobren lijek koji povećava izlučivanje mokraćne kiseline i daje se u kombinaciji s alopurinolom.

Ukratko, opterećenje bolesti uzrokovano gihtom može se smanjiti aktivnijim liječenjem, koje uključuje promjenu načina života, intenzivnije liječenje lijekovima i redovito praćenje.

Cilj liječenja je smanjiti simptome bolesti, spriječiti nove napade bolesti, sprječavanje nastanka kristala urata i koncentracija uratavu krvi ispod 360 µmol/l ili ispod 300 µmol/l u bolesnika s kroničnim gihtom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Oči

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMarfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Bol

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

GIHT

Giht i terapija – što mislite o tome?

Hemofilna artropatija

Hemofilna artropatija – nekirurško liječenje

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBudući da je hemofilija bolest koju karakterizira nedostatak faktora zgrušavanja krvi, prva linija liječenja je primjena faktora zgrušavanja krvi, koji sprječavaju ponovno krvarenje i posljedično tome nastanak artropatije. Liječenje artropatije predstavlja drugu liniju terapije kojoj treba pristupiti kada je hemofilna hemartroza (krvarenje u zglobu) rezultirala promijenama u zglobu. Liječenje može biti konzervativno (nekirurško) i kirurško […]

Bol

Bol u prstima ruke – imate li savjet u kojem smjeru ići dalje da bol prestane?

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]