Rehabilitacija nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti.  Bolesnik s moždanim udarom zbog propadanja živčanih stanica može imati probleme s govorom, gutanjem, intelektualnim i motoričkim funkcijama.

Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Najčešća vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugruškom ili sužavanjem krvne žile (arterije) koja vodi do mozga. To sprječava protok krvi u druge dijelove mozga i sprječava da potrebni kisik i hranjive tvari dođu do živčanih stanica. Ovaj tip moždanog udara nastaje zbog:

-formiranje ugruška unutar krvne žile  što se naziva tromboza

-ugrušak iz srca može začepiti krvnu žilu  mozga što se  naziva  embolija

-jako suženje krvnih žila u vratu i  mozgu (stenoza)  zbog masnih naslaga koje oblažu zidove krvnih žila.

Druga velika vrsti moždanog udara se naziva hemoragijskom i obilježena je pojavom krvarenja u mozgu.

Ponekad simptomi moždanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestaju. Tada se nazivaju  prolazni ishemijski napad (TIA).

Moždani udar je vrlo bitan uzrok ozbiljnog invaliditeta starijih osoba. Danas  su dostupne brojne terapije koje pomažu u rehabilitaciji bolesnika  nakon moždanog udara.

Cilj rehabilitacije moždanog udara je da bolesnik nauči vještine koje je izgubio zbog moždanog udara. Rehabilitacija nakon moždanog udara može  pomoći bolesnicima da ponovno steknu neovisnost i poboljšaju kvalitetu života.

Ozbiljnost komplikacija moždanog udara i sposobnost svake osobe da se oporavi uvelike variraju. Neovisno o velikim intraindividualnim razlikama  sve studije su potvrdile da  bolesnici koji sudjeluju u fokusiranom programu rehabilitacije moždanog udara imaju bolje rezultate od onih kod kojih nije provedena rehabilitacija.

Kada treba započeti rehabilitaciju od moždanog udara?

Što se prije započne rehabilitacija od moždanog udara, veća je vjerojatnost da će se vratiti izgubljene sposobnosti i vještine. Pri započinjanju rehabilitacije bitno je da stanje bolesnika stabilizirano, komplikacija povezana s moždanim udarom su pod kontrolom te  da su započete sve mjere kako bi se   spriječio novi moždani udar. Uobičajeno je da rehabilitacija nakon moždanog udara počne 24 do 48 sati nakon moždanog udara, dok je bolesnik u bolnici.

Koliko traje rehabilitacija od moždanog udara?

Trajanje rehabilitacije od moždanog udara ovisi o težini moždanog udara i komplikacijama. Dio bolesnika se oporavi brzo nakon moždanog udara ali  većini je potreban neki oblik dugotrajne rehabilitacije od moždanog udara koja traje mjesecima ili godinama nakon moždanog udara.

Što uključuje rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom?

Postoji mnogo pristupa rehabilitaciji moždanog udara. Plan rehabilitacije ovisit će o kliničkoj slici moždanog udara.

Za većinu bolesnika  s moždanim udarom rehabilitacija uglavnom uključuje fizikalnu terapiju. Cilj fizikalne terapije je da bolesnik s moždanim udarom ponovno nauči jednostavne motoričke aktivnosti kao što su hodanje, sjedenje i stajanje. Vježbe motoričkih sposobnosti  poboljšavaju snagu mišića i koordinaciju. Trening mobilnosti se radi kao bi se bolesnika naučilo koristiti pomagala za kretanje, kao što su hodalice, štapovi, invalidska kolica ili steznik za gležanj. Steznik za gležanj može stabilizirati i ojačati  gležanj kako bi podržao težinu tijela dok se ponovno uči hodati. Također se primjenjuju metode koje ublažuju napetost mišića (spastičnost) kako bi se povratio raspon pokreta.

Rehabilitacija može biti potpomognuta različitim tehnologijama poput:

-električne stimulacije koja se  primjenjuje na oslabljene mišiće, uzrokujući njihovo kontrakciju.

-robotska tehnologija koja pomaže oštećenim udovima u izvođenju pokreta, pomažući udovima da povrate snagu i funkciju.

Druga vrsta terapije koja pomaže bolesnicima da ponovno nauče svakodnevne aktivnosti je radna terapija. Ova vrsta terapije također uključuje vježbanje i trening. Njihov  cilj je pomoći bolesniku s moždanim udarom da ponovno nauči svakodnevne aktivnosti kao što su gutanje, oblačenje, kupanje, kuhanje, čitanje i pisanje,  korištenje toaleta i drugo. Radni terapeuti pomažu bolesniku  da postane samostalan ili manje ovisan o okolini.

Govorna terapija pomaže bolesnicima s moždanim udarom da ponovno nauče jezik i govorne vještine ili nauče druge oblike komunikacije. Govorna terapija je prikladna za bolesnike  koji nemaju problema s intelektualnim funkcijama, ali imaju problema s razumijevanjem govora ili napisanih riječi, ili problema s formiranjem govora. S vremenom i strpljenjem, osoba koja je preživjela moždani udar trebala bi moći vratiti neke, a ponekad i sve, jezične i govorne sposobnosti (govor, slušanje, pisanje i razumijevanje).

Koji čimbenici utječu na ishod rehabilitacije od moždanog udara?

Oporavak od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Teško je predvidjeti koliko se sposobnosti mogu  oporaviti i koliko brzo. Općenito, uspješna rehabilitacija od moždanog udara ovisi o:

-težini moždanog udara

-motivaciji i raspoloženju

-podršci obitelji

-vremenu započinjanja rehabilitacije  

Stopa oporavka općenito je najveća u tjednima i mjesecima nakon moždanog udara. Međutim, postoje dokazi da se neke funkcije poboljšavaju čak 12 do 18 mjeseci nakon moždanog udara.

Moždani udar uzrokuje različite i dugotrajne probleme. Iako se neki bolesnici mogu brzo oporaviti, mnogim bolesnicima je  potrebna  dugoročna podrška koja će im pomoći da povrate što je više moguće neovisnosti. Za rehabilitaciju moždanog udara potrebno je vrijeme. Oporavak od moždanog udara može biti dugo i frustrirajuće iskustvo tijekom kojeg se bolesnici i njihove obitelji suočavaju s nizom poteškoća.  Kako bi se ostvarila uspješna rehabilitacija potrebno je vrijeme kao i predanost i spremnost bolesnika i njihovih obitelji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Je li nalaz spuštenih tonzila i sjene u moždanom deblu razlog za brigu?

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Mozak

Što znači dizritmičan i iritativan EEG nalaz s promjenama desno?

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]