Zatajivanje srca

Isprike na dužem postu.
Imam 40g., otac sam dvoje osnovnoškolaca, a prije tri mjeseca na redovitom sistematskom pregledu za posao radio sam Ekg i pronašli su mi fibrilaciju atrija(aritmija s ubrzanim otkucajima). Netipično je što sam se cijelo vrijeme osjećao dobro, osim malo bržeg umaranja i težeg podnošenja napora šest mjeseci prije ovog pregleda, ali to sam više pripisivao ulasku u srednje životno doba i manjoj fizičkoj aktivnosti. Isti dan brojne pretrage na hitnom prijemu i rtg pluća i srca, kao i štitnjača i krvni nalazi manje-više ok, jedino uzv srca pokazuje ekscentričnu hipertrofiju lijeve klijetke i diletaciju lijeve pretklijetke te granično dilatiranu desnu srcanu šupljinu uz graničnu sistoličku funkciju. Zaključak dilatacijska kardiomipatija i obzirom da nismo znali početak FA idem na antikoagulantnu terapiju lijekovima i nakon tri tjedna neuspješna kardioverzija, pa izmijenjena terapija i nova neuspješna kardioterapija nakon 6 tjedana. Nalazi krvi pokazuju da sam nekad (možda prije 6mjeseci, možda 6 godina) prebolio Coxsackie virus kao mogući uzrok problema. Sad sam naručen za 6 mjeseci na RF ablaciju(izolaciju plućnih vena) te mi u otpusnom pismu piše dijagnoza kronično zatajivanje srca, s fibrilacijom atrija. Doktorica mi kaže da ne vjeruje da će ablacijom uspjeti nešto spasiti jer FA traje predugo i dio srca je praktički odumro, pa me zanima što u toj situaciji s ovom dijagnozom mogu očekivati u budućnosti po pitanju kvalitete života, radne i fizičke aktivnosti, kao i samo realno očekivanje životnog vijeka obzirom na moju dob, činjenicu da se osjećam ok i uglavnom imam normalan život. Ako može i informacija koliko mi je dozvoljena sportska aktivnost, smijem li jedno pivo ili čaša crnog vina i slično jer od šoka nisam ništa od toga upitao doktora. lp

9.9.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Naveli ste da sumnjaju da je uzrok vaše dilatativne kardiomiopatije preboljela virusna bolest. Međutim svakako bi bilo poželjno učiniti i koronarografiju (niste naveli da li je učinjena-bilo invazivna ili neinvazivna-MSCT) kako bismo sa
sigurnošću otklonili bolest koronarnih arterija. Također se opisuje ekscentrična hipertrofija lijeve klijetke što može ići u sklopu genetskih oblika kardiomiopatija (da li je među vašim srodnicima bilo već u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi srčanih bolensika ili naglih smrti).
Kardiolog koji vas vodi objasnit će vam sve što vas zanima. Radiofrekventna ablacija kod vas može biti uspješna neovisno o trajanju fibrilacije atrija. Uspjeh između ostalog ovisi i o veličini lijeve pretklijetke i o srčanoj funkciji. Danas lijekovima možemo poboljšati srčanu funkciju. Stoga zauzmite optimističan stav. Što se tiče fizičke aktivnosti, možete obavljati sve uobičajene aktivnosti koje vas previše ne umaraju, ali bi bilo dobro da se njezin intenzitet odredi nakon učinjene ergometrije. Također je važno u obradi ustanoviti da li se uz fibrilaciju atrija javljaju i neki drugi značajni poremećaji ritma ili provođenja srca. S obzirom da ste na antikoagulantnoj terapiji, čuvajte se ozljeda. Alkoholna i gazirana pića za sada izbjegavajte.
Sretno i lijepi pozdrav.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Molim mišljenje na nalaz krvi

Kardiomiopatija

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]